Oblast: Sva pitanja
Na ovoj stranici možete pronaći odgovore na neka od do sada postavljenih pitanja u vezi sa odredbama Zakona o planiranju i izgradnji. Pitanja i odgovori su sistematizovani prema redosledu podnaslova iz Zakona. Omogućeno je i vršenje pretrage pitanja i odgovora po ključnim rečima. Ukoliko ne nađete odgovor koji ste tražili, možete nam poslati vaše pitanje preko stranice za postavljanje pitanja.
Pitanja i odgovore po oblastima u PDF formatu možete preuzeti na sledećoj stranici: PDF-ovi po oblastima.
Da, grafički prilozi izvoda iz projekta sadrže sve situacione planove navedene u čl.33.st.3.tač.4) podtač. od (1) do (5) Pravilnika o sadržini, načinu i postupku izrade i načinu vršenja kontrole tehničke dokumentacije prema klasi i nameni objekata (ovde), ali koji se izrađuju u odgovarajućoj razmeri, i sa odgovarajućim podacima u zavisnosti od vrste i klase objekta.
Takođe, u skladu sa čl.33.st.4. ovog pravilnika, sadržaji prikaza navedeni u stavu 3. tačka 4) podtač. od (1) do (5) ovog člana se mogu kombinovati i prikazati na manjem broju grafičkih priloga, isključivo na način koji omogućava pregledan prikaz i sagledavanje svih navedenih sadržaja.
To je regulisano Zakonom o poljoprivrednom zemljištu.
Uskladu sa čl.25. Zakona o poljoprivrednom zemljištu, za promenu namene obradivog poljoprivrednog zemljišta plaća se naknada.
Naknada za promenu namene plaća se jednokratno u iznosu od 50% tržišne vrednosti obradivog poljoprivrednog zemljišta na dan podnošenja zahteva za promenu namene obradivog poljoprivrednog zemljišta, odnosno 20% tržišne vrednosti građevinskog zemljišta za promenu namene iz člana 23. stav 1. tačka 3) ovog zakona.
Obavezu plaćanja, kao i visinu naknade za promenu namene rešenjem utvrđuje opštinska, odnosno gradska uprava, na zahtev zainteresovanog lica ili po nalogu poljoprivrednog inspektora.
Uz zahtev iz stava 3. ovog člana podnosi se:
1) dokaz o vlasništvu, odnosno pravu korišćenja obradivog poljoprivrednog zemljišta;
2) kopija plana katastarske parcele;
3) izvod iz odgovarajućeg urbanističkog plana o nameni katastarske parcele;
4) saglasnost Ministarstva za promenu namene obradivog poljoprivrednog zemljišta za slučajeve iz člana 23. tač. 1) i 2) ovog zakona.
Na rešenje iz stava 3. ovog člana može se izjaviti žalba Ministarstvu.
Sredstva ostvarena od naknade za promenu namene u visini od 60% prihod su budžeta Republike Srbije, a u visini od 40% prihod su budžeta jedinice lokalne samouprave na čijoj teritoriji se nalazi obradivo poljoprivredno zemljište čija se namena menja i koriste se za realizaciju godišnjeg programa zaštite, uređenja i korišćenja poljoprivrednog zemljišta koji donosi nadležni organ te jedinice lokalne samouprave.
U skladu sa čl.88. Zakona o planiranju i izgradnji, kada se planskim dokumentom promeni namena poljoprivrednog u građevinsko zemljište, organ nadležan za donošenje planskog dokumenta je dužan da u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu tog dokumenta, organu nadležnom za poslove državnog premera i katastra dostavi akt koji sadrži popis katastarskih parcela kojima je promenjena namena.
Organ nadležan za poslove državnog premera i katastra rešenjem provodi nastalu promenu i stavlja zabeležbu o obavezi plaćanja naknade za promenu namene poljoprivrednog zemljišta u bazu podataka katastra nepokretnosti iz koje se izdaje list nepokretnosti.
Poljoprivredno zemljište kojem je planskim dokumentom promenjena namena u građevinsko, do privođenja zemljišta nameni može se koristiti za poljoprivrednu proizvodnju.
Rešenje iz stava 2. ovog člana dostavlja se vlasniku zemljišta, ministarstvu nadležnom za poslove poljoprivrede i nadležnom poreskom organu u roku od 15 dana od dana donošenja rešenja.
Vlasnik katastarske parcele kojoj je promenjena namena iz poljoprivrednog u građevinsko zemljište dužan je da plati naknadu za promenu namene zemljišta pre izdavanja građevinske dozvole, u skladu sa zakonom kojim se uređuje poljoprivredno zemljište.
Članom 2. tačka 26. Zakona o planiranju i izgradnji javni put je definisan kao vrsta linijskog infrastrukturnog objekta. Saglasno definiciji iz člana 2. tačka 22a) Zakona, linijski infrastrukturni objekti predstavljaju objekte javne namene koji mogu biti isključivo u režimu javne svojine, po osnovu posebnog zakona (član 3. stav 2. Zakona o javnim putevima).
Članom 53a stav 1. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da su lokacijski uslovi javna isprava koja sadrži podatke o mogućnostima i ograničenjima gradnje na katastarskoj parceli koja ispunjava uslove za građevinsku parcelu, a sadrži sve uslove za izradu tehničke dokumentacije. U stavu 3. istog člana propisano je da se, izuzetno od navedenog pravila, za izgradnju linijskih infrastrukturnih objekata i objekata komunalne infrastrukture, lokacijski uslovi mogu izdati za više katastarskih parcela, odnosno delova katastarskih parcela, uz obavezu investitora da pre izdavanja upotrebne dozvole izvrši spajanje tih katastarskih parcela, u skladu sa zakonom.
Iz Vašeg pitanja proizlazi da je u konkretnom slučaju donet planski akt kojim je predviđeno formiranje površine javne namene za izgradnju javnog puta. Imajući to vidu, kao i odredbe člana 53a stav 3. Zakona o planiranju i izgradnji, mišljenja smo da ne postoje pravne prepreke da nadležni organ postupi po zahtevu izdavanje lokacijskih uslova za izgradnju javnog puta, na osnovu donetog planskog dokumenta. Sa aspekta odredaba Zakona o planiranju i izgradnji koje regulišu izdavanje lokacijskih uslova, irelevantna je činjenica da realizacija plana parcelacije i preparcelacije koji je sadržan u planskom dokumentu nije okončana, pri čemu skrećemo pažnju da je investitor u obavezi da izvrši spajanje katastarskih parcela pre izdavanja upotrebne dozvole. Ovo naročito ako se ima u vidu da predmetni objekat (javni put) može biti isključivo u režimu javne svojine, kao i da lokacijski uslovi ne glase na ime podnosioca zahteva za njihovo izdavanje, pa ih u postupku pribavljanja građevinske dozvole može upotrebiti drugo lice koje ispunjava uslove za podnošenje tog zahteva (član 3. stav 1. Uredbe o lokacijskim uslovima).
U skladu sa čl.210. tač. 3) Zakona o planiranju i izgradnji, novčanom kaznom od 50.000 do 100.000 dinara ili kaznom zatvora do 30 dana kazniće se za prekršaj odgovorno službeno lice u nadležnom organu uprave ako izda upotrebnu dozvolu protivno propisima (član 158).
Za ponovljeni prekršaj iz stava 1. ovog člana učiniocu će se izreći novčana kazna i kazna zatvora do 30 dana.
Zahtev za pokretanje prekršajnog postupka iz stava 1. ovog člana podnosi registrator, odnosno organ nadležan za sprovođenje objedinjene procedure ako registrator nije imenovan u skladu sa članom 8v ovog zakona.
U skladu sa čl.209. tač.7) Zakona, novčanom kaznom od 25.000 do 50.000 dinara ili kaznom zatvora do 30 dana kazniće se za prekršaj odgovorno službeno lice u nadležnom organu uprave ako ne preduzme propisane mere u vršenju inspekcijskog nadzora (čl. 173. i 175).
Za ponovljeni prekršaj iz stava 1. ovog člana učiniocu će se izreći novčana kazna i kazna zatvora do 30 dana.
Zahtev za pokretanje prekršajnog postupka iz stava 1. tač. 7) ovog člana podnosi organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole.
U skladu sa čl.175. tač.6) Zakona, građevinski inspektor u vršenju inspekcijskog nadzora ima pravo i dužnost da proverava da li izvršeni radovi, odnosno materijal, oprema i instalacije koji se ugrađuju odgovaraju zakonu i propisanim standardima, tehničkim normativima i normama kvaliteta.
Takođe, 175. tač.11) Zakona, građevinski inspektor u vršenju inspekcijskog nadzora ima pravo i dužnost da proverava da li je tehnički pregled izvršen u skladu sa zakonom i propisima donetim na osnovu zakona.
Shodno čl.176.st.3. Zakona o planiranju i izgradnji, kada građevinski inspektor utvrdi da je postupanje lica sa odgovarajućom licencom u suprotnosti sa propisima, odnosno pravilima struke, dužan je da o tome obavesti nadležni organ i organizaciju koja je izdala licencu radi utvrđivanja odgovornosti.
Građevinski inspektor podnosi prekršajnu, odnosno krivičnu prijavu i inicira postupak oduzimanja licence glavnom projektantu, odnosno odgovornom projektantu koji je potpisao tehnički dokument ili je potvrdio taj dokument, ako u postupku nadzora utvrdi da taj dokument nije u skladu sa ovim zakonom i podzakonskim aktima donetim na osnovu ovog zakona.
Nadležni organ i organizacija iz stava 3. ovog člana dužni su da podnosioca obaveštenja obaveste o preduzetim merama u roku od 30 dana od podnošenja obaveštenja, kao i da mu dostave primerak odluke donete u postupku po prijavi, radi informisanja.
Promena namene objekta
U slučaju promene namene objekta, odnosno dela objekta bez izvođenja radova, odnosno za objekte koji se u skladu sa odredbama zakona kojim se uređuje upis u javnu knjigu o evidenciji nepokretnosti i pravima na njima mogu upisati u javnu evidenciju, za upis u javnu knjigu o evidenciji nepokretnosti i pravima na njima nije obavezno pribavljati upotrebnu dozvolu, već pravosnažno rešenje o odobrenju izvođenja radova predstavlja osnov za upis u javnu knjigu o evidenciji nepokretnosti i pravima na njima, u skladu sa čl.145. st.8. Zakona o planiranju i izgradnji.
U skladu sa čl. 145. st.8. Zakona o planiranju i izgradnji, pravnosnažno rešenje o odobrenju izvođenja radova, za objekte koji se u skladu sa odredbama zakona kojim se uređuje upis u javnu knjigu o evidenciji nepokretnosti i pravima na njima mogu upisati u javnu evidenciju, kao i za promenu namene objekta, odnosno dela objekta bez izvođenja radova, predstavlja osnov za upis u javnu knjigu o evidenciji nepokretnosti i pravima na njima, a ako je za predmetni objekat, odnosno izvođenje radova izdata i upotrebna dozvola po zahtevu investitora, osnov za upis u javnu knjigu predstavlja pravnosnažno rešenje iz stava 2. ovog člana i pravnosnažno rešenje o upotrebnoj dozvoli.
U skladu sa čl.145.st.7. Zakona o planiranju i izgradnji, po završetku izgradnje, odnosno izvođenju radova, za objekte iz stava 1. ovog člana, po zahtevu investitora, nadležni organ može izdati upotrebnu dozvolu.
U skladu sa čl.42. st.3. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde, investitor može podneti zahtev za izdavanje upotrebne dozvole i za radove izvedene u skladu sa rešenjem iz člana 145. Zakona.
U slučaju da investitor želi da podnese zahtev za izdavanje upotrebne dozvole, potrebno je da uz zahtev za izdavanje upotrebne dozvole priloži dokumentaciju propisanu čl.42.st.2. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem.
U skladu sa izmenjenim čl.17. Pravilnika o sadržini, načinu i postupku izrade i načinu vršenja kontrole tehničke dokumentacije prema klasi i nameni objekata, glavni projekat na osnovu koga je izdata građevinska dozvola (ne i upotrebna dozvola) koji je izrađen u skladu sa odredbama propisa o izgradnji koji su bili na snazi pre stupanja na snagu Zakona u planiranju i izgradnji ("Službeni glasnik RS", br. 72/09, 81/09 - ispravka, 64/10 - US, 24/11, 121/12, 42/13 - US, 50/13 - US, 98/13 - US), može se koristiti kao projekat izvedenog objekta, uz obaveznu izradu glavne sveske projekta izvedenog objekta, u skladu sa čl. 61. i 71. Pravilnika o sadržini, načinu i postupku izrade i način vršenja kontrole tehničke dokumentacije prema klasi i nameni objekata i izvoda iz projekta za građevinsku dozvolu ("Službeni glasnik RS", broj 23/15), u postupku pribavljanja upotrebne dozvole. U zavisnosti od toga da li je u toku građenja došlo do odstupanja od glavnog projekta primenjuju se odredbe čl. 72. do 74. Pravilnika o sadržini, načinu i postupku izrade i način vršenja kontrole tehničke dokumentacije prema klasi i nameni objekata i izvoda iz projekta za građevinsku dozvolu ("Službeni glasnik RS", broj 23/15).
U skladu sa čl.42.st.2. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, u slučaju ishodovanja upotrebne dozvole, uz zahtev za izdavanje upotrebne dozvole prilažu se odgovarajući elaborati.
Za promenu namene objekta, u slučaju ishodovanja upotrebne dozvole, umesto izveštaja komisije za tehnički pregled se može priložiti dokumentacija propisana čl.5. st.2. Pravilnika o objektima na koje se ne primenjuju odredbe Zakona o planiranju i izgradnji, koji možete pronaći ovde.
Nadziđivanje
Za izdavanje upotrebne dozvole za nadziđivanje objekta potrebno priložiti dokumentaciju propisanu čl.42.st.2. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem.
Ukoliko je u konkrentom slučaju reč o objektu kategorije A, izrada projekta za izvođenje nije obavezna, i umesto projekta izvedenog objekta može se priložiti i geodetski snimak izvedenog objekta na parceli, na overenoj katastarsko-topografskoj podlozi, u skladu sa čl.74. Pravilnika o sadržini, načinu i postupku izrade i način vršenja kontrole tehničke dokumentacije prema klasi i nameni objekata.
Takođe, u skladu sa izmenjenim čl.17. Pravilnika o sadržini, načinu i postupku izrade i načinu vršenja kontrole tehničke dokumentacije prema klasi i nameni objekata, glavni projekat na osnovu koga je izdata građevinska dozvola (ne i upotrebna dozvola) koji je izrađen u skladu sa odredbama propisa o izgradnji koji su bili na snazi pre stupanja na snagu Zakona u planiranju i izgradnji ("Službeni glasnik RS", br. 72/09, 81/09 - ispravka, 64/10 - US, 24/11, 121/12, 42/13 - US, 50/13 - US, 98/13 - US), može se koristiti kao projekat izvedenog objekta, uz obaveznu izradu glavne sveske projekta izvedenog objekta, u skladu sa čl. 61. i 71. Pravilnika o sadržini, načinu i postupku izrade i način vršenja kontrole tehničke dokumentacije prema klasi i nameni objekata i izvoda iz projekta za građevinsku dozvolu ("Službeni glasnik RS", broj 23/15), u postupku pribavljanja upotrebne dozvole. U zavisnosti od toga da li je u toku građenja došlo do odstupanja od glavnog projekta primenjuju se odredbe čl. 72. do 74. Pravilnika o sadržini, načinu i postupku izrade i način vršenja kontrole tehničke dokumentacije prema klasi i nameni objekata i izvoda iz projekta za građevinsku dozvolu ("Službeni glasnik RS", broj 23/15).
Ukoliko je u konkretnom slučaju reč o radovima, odnosno objektima iz čl.2. Pravilnika o objektima na koje se ne primenjuju odredbe Zakona o planiranju i izgradnji, umesto izveštaja komisije za tehnički pregled se može priložiti dokumentacija propisana čl.5. st.2. Pravilnika o objektima na koje se ne primenjuju odredbe Zakona o planiranju i izgradnji, koji možete pronaći ovde.
U skladu sa čl.42.st.2. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, u slučaju ishodovanja upotrebne dozvole, uz zahtev za izdavanje upotrebne dozvole prilažu se odgovarajući elaborati.
Podnosilac zahteva uz zahtev za izdavanje upotrebne dozvole prilaže izveštaj komisije za tehnički pregled, kojim se utvrđuje da je objekat podoban za upotrebu, sa predlogom za izdavanje upotrebne dozvole.
Uz zahtev za izdavanje upotrebne dozvole za objekte kategorije A i za objekte izgrađene, odnosno radove izvođene na osnovu rešenja o odobrenju izvođenja radova iz člana 145. Zakona, podnosilac zahteva može umesto izveštaja komisije za tehnički pregled podneti dokumentaciju propisanu čl.5. st.2. Pravilnika o objektima na koje se ne primenjuju odredbe Zakona o planiranju i izgradnji, koji možete pronaći ovde.
Ukoliko je u konkretnom slučaju za izvođenje radova na rekonstrukciji objekta uz zahtev za izdavanje upotrebne dozvole priložen izveštaj komisije za tehnički pregled, kojim se utvrđuje da je objekat podoban za upotrebu, sa predlogom za izdavanje upotrebne dozvole, nadležni organ ne može odbiti ovakav zahtev.
Uz zahtev za izdavanje upotrebne dozvole u slučaju izvođenja radova na rekonstrukciji objekta prilaže se projekat za izvođenje sa potvrdom i overom investitora, lica koje vrši stručni nadzor i izvođača radova da je izvedeno stanje jednako projektovanom, ako u toku građenja nije odstupljeno od projekta za izvođenje i ako je projekat izvedenog objekta izrađen u skladu sa pravilnikom kojim se uređuje sadržina tehničke dokumentacije, u skladu sa čl.42. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde.
Na izvođenje radova na rekonstrukciji objekta se ne primenjuju odredbe čl.74. Pravilnika o sadržini, načinu i postupku izrade i načinu vršenja kontrole tehničke dokumentacije prema klasi i nameni objekata. Za izvođenje radova na rekonstrukciji objekta nije moguće priložiti geodetski snimak izvedenog objekta na parceli, na overenoj katastarsko-topografskoj podlozi, već je obavezno priložiti projekat za izvođenje, odnosno projekat izvedenog objekta, u skladu sa čl.18.st.6. ovog pravilnika.
U skladu sa čl.18.st.6. ovog pravilnika, izrada projekta za izvođenje je obavezna za izvođenje radova na rekonstrukciji objekata, koji se vrše na osnovu rešenja kojim se odobrava izvođenje tih radova. (član 145. Zakona), osim za objekte kategorije "A", kao i u slučajevima za koje je predviđeno pribavljanje saglasnosti na projekat za izvođenje u skladu sa propisima kojima se uređuje zaštita od požara.
Nije moguće izvršiti parcelaciju u konkretnom slučaju ako to nije u skladu sa uslovima za parcelaciju utvrđenim u planskom dokumentu, odnosno ukoliko nije u skladu sa podzakonskim aktom kojim se uređuju pravila parcelacije, regulacije i izgradnje u slučaju da planski dokument nije donet.
U skladu sa čl.65.st.1. Zakona o planiranju i izgradnji, na većem broju katastarskih parcela može se obrazovati jedna ili više građevinskih parcela na osnovu projekta preparcelacije, na način i pod uslovima utvrđenim u planskom dokumentu, a ukoliko planski dokument nije donet, obrazovaće se na osnovu podzakonskog akta kojim se utvrđuju opšta pravila parcelacije, regulacije i izgradnje.
Izvođenje radova u konkretnom slučaju vrši se na osnovu rešenja kojim se odobrava izvođenje radova iz čl.145. Zakona.
Podnošenje zahteva za izdavanje rešenja kojim se odobrava izvođenje radova iz čl.145. Zakona vrši se u skladu sa čl.28. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde.
Ukoliko se u konkretnom slučaju budu vršili radovi kojima se povećava kapacitet instalacija u objektu, potrebno je za pre pribavljanja rešenja o odobrenju izvođenja radova iz čl.145. Zakona, za potrebe izrade idejnog projekta, prethodno pribaviti lokacijske uslove.
Podnošenje zahteva za izdavanje lokacijskih uslova vrši se u skladu sa čl.6. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde.
U skladu sa čl.2. st.1. Uredbe o lokacijskim uslovima, lokacijski uslovi sadrže sve urbanističke, tehničke i druge uslove i podatke potrebne za izradu idejnog projekta, projekta za građevinsku dozvolu i projekta za izvođenje, u skladu sa Zakonom o planiranju i izgradnji.
Izuzetno od stava 1. ovog člana lokacijski uslovi se ne izdaju za izvođenje radova na investicionom održavanju objekta i uklanjanju prepreka za osobe sa invaliditetom, radove kojima se ne menja spoljni izgled, ne povećava broj funkcionalnih jedinica i kapacitet instalacija, adaptaciju, sanaciju, građenje zidanih ograda, kao i u svim ostalim slučajevima izvođenja radova kojima se ne vrši priključenje na komunalnu infrastrukturu odnosno ne menjaju kapaciteti i funkcionalnost postojećih priključaka na infrastrukturnu mrežu, osim u slučajevima za koje je Zakonom, odnosno planskim dokumentom propisana obaveza pribavljanja uslova.
Elaborat geodetskih radova za podzemne instalacije dostavlja se komisiji ili privrednom društvu, odnosno drugom pravnom licu koje vrši tehnički pregled objekta, u skladu sa odredbama člana 5. Pravilnika o sadržini i načinu vršenja tehničkog pregleda objekta, koji možete pronaći ovde.
Takođe, elaborat geodetskih radova za podzemne instalacije prilaže se uz zahtev za izdavanje upotrebne dozvole, u skladu sa čl.42.st.2.tač.6) Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde.
Pravo korišćenja građevinskog zemljišta nije pravo podobno za izdavanje građevinske dozvole, stoga je potrebno pre pribavljanja građevinske dozvole izvršiti konverziju u pravo svojine.