Oblast: Sva pitanja
Na ovoj stranici možete pronaći odgovore na neka od do sada postavljenih pitanja u vezi sa odredbama Zakona o planiranju i izgradnji. Pitanja i odgovori su sistematizovani prema redosledu podnaslova iz Zakona. Omogućeno je i vršenje pretrage pitanja i odgovora po ključnim rečima. Ukoliko ne nađete odgovor koji ste tražili, možete nam poslati vaše pitanje preko stranice za postavljanje pitanja.
Pitanja i odgovore po oblastima u PDF formatu možete preuzeti na sledećoj stranici: PDF-ovi po oblastima.
Ukoliko je u konkretnom slučaju reč o radovima obuhvaćenim čl.144. Zakona o planiranju i izgradnji (ovde),nije potrebno pribavljati akt nadležnog organa za gradnju.
Ukoliko su radovi u konkretnom slučaju definisani čl.145. Zakona, potrebno je podneti zahtev za izdavanje rešenja o odobrenju izvođenja radova iz čl.145. Zakona, u skladu sa čl.28. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde.
Ukoliko je za radove potrebno pribaviti građevinsku dozvolu, potrebno je podneti zahtev za izdavanje građevinske dozvole u skladu sa čl.16. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem
Objedinjena procedura odnosi se na skup postupaka i aktivnosti u izgradnji, dogradnji i rekonstrukciji objekata, odnosno izvođenje radova, dok se ozakonjenje odnosi na postupak ozakonjenja nezakonito izgrađenih objekata, odnosno delova objekata izgrađenih bez građevinske dozvole, odnosno odobrenja za izgradnju.
Shodno članu 2. tačka 4. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, objedinjena procedura jeste skup postupaka i aktivnosti koje sprovodi nadležni organ u vezi sa izgradnjom, dogradnjom ili rekonstrukcijom objekata, odnosno izvođenjem radova, a koji uključuju izdavanje lokacijskih uslova, izdavanje građevinske dozvole, odnosno rešenja iz člana 145. Zakona o planiranju i izgradnji (u daljem tekstu: Zakon), prijavu radova, prijavu završetka izrade temelja i završetka objekta u konstruktivnom smislu, izdavanje upotrebne dozvole, obezbeđenje priključenja na infrastrukturnu mrežu, upis prava svojine na izgrađenom objektu i izmenu akata koji se pribavljaju u ovoj proceduri, kao i pribavljanje uslova za projektovanje, odnosno priključenje objekata na infrastrukturnu mrežu, pribavljanje saglasnosti na tehničku dokumentaciju i pribavljanje isprava i drugih dokumenata koje izdaju imaoci javnih ovlašćenja, a uslov su za izgradnju objekata, odnosno za izdavanje lokacijskih uslova, građevinske i upotrebne dozvole iz njihove nadležnosti.
Shodno članu 1. Zakona o ozakonjenju objekata, ovim zakonom uređuju se uslovi, postupak i način ozakonjenja objekata, odnosno delova objekta izgrađenih bez građevinske dozvole, odnosno odobrenja za izgradnju (u daljem tekstu: nezakonito izgrađeni objekti), uslovi, način i postupak izdavanja rešenja o ozakonjenju, pravne posledice ozakonjenja, kao i druga pitanja od značaja za ozakonjenje objekata.
Odredba stava 1. ovog člana odnosi se i na pomoćne i druge objekte koji su u funkciji glavnog objekta (garaže, ostave, septičke jame, bunari, bazeni, cisterne za vodu i sl.) ili su u funkciji odvijanja tehnološkog procesa u zgradi, koji se smatraju sastavnim delom nezakonito izgrađenog glavnog objekta i ozakonjuju se zajedno sa glavnim objektom, u skladu sa ovim zakonom.
Odredba stava 1. ovog člana odnosi se i na objekte, odnosno izvedene radove u skladu sa članom 145. Zakona o planiranju i izgradnji, kao i na podzemne vodove (podzemne instalacije) i nadzemne vodove (nadzemne instalacije), ako po tehničkim karakteristikama i položaju predstavljaju samostalne objekte.
Pitanja u vezi sa primenom Zakona o ozakonjenju objekata („Službeni glasnik Republike Srbije“ broj 96/15) možete postaviti preko mejla: ozakonjenje@mgsi.gov.rs.
Iz pitanja se ne može zaključiti o kakvim radovima je u konkretnom slučaju reč.
Ukoliko je u konkretnom slučaju reč o izvođenju radova iz čl.144. Zakona o planiranju i izgradnji, nije potrebno pribavljati akt nadležnog organa za gradnju.
U skladu sa čl.144. Zakona, posebna vrsta objekata, odnosno radova za koje nije potrebno pribavljati akt nadležnog organa za gradnju, odnosno akt za izvođenje radova jesu: radovi na tekućem odražavanju objekta ili stana; postavljanje žičane ili drvene ograde; građenje objekata protivgradne odbrane; građenje jednostavnih objekata koji se grade na istoj katastarskoj parceli na kojoj je sagrađen glavni objekat, a koji se izvode na način da ne ometaju redovno korišćenje susednih objekata (vrtna senila do 15 m² osnove, staze, platoi, vrtni bazeni i ribnjaci površine do 12 m² i dubine do 1 m, nadstrešnice osnove do 10 m², dečja igrališta, dvorišni kamini površine do 2 m i visine do 3 m, kolski prilazi objektima širine 2,5-3 m, solarni kolektori koji se ne priključuju na elektrodistributivnu mrežu; stočne jame do 20 m² u osnovi; grobnice i spomenici na groblju; pešačke staze, ploče za obaveštavanje površine do 6 m² i druga oprema u zaštićenim prirodnim dobrima (prema odluci privrednog društva, javnog preduzeća, odnosno drugog pravnog lica koji upravlja tim prirodnim dobrom);
Ukoliko je u konkretnom slučaju reč o radovima iz čl.145. Zakona o planiranju i izgradnji (ovde), izvođenje ovih radova vrši se na osnovu rešenja o odobrenju izvođenju radova iz čl.145. Zakona.
U skladu sa čl.158. st.4. Zakona o planiranju i izgradnji, upotrebna dozvola izdaje se za ceo objekat ili za deo objekta koji predstavlja tehničko-tehnološku celinu i može se kao takav samostalno koristiti.
Takođe, u skladu sa čl.3. Pravilnika o sadržini i načinu vršenja tehničkog pregleda objekta (ovde), tehnički pregled vrši se:
- za ceo objekat;
- po fazama izgradnje objekta, za objekte za koje je građevinskom dozvolom predviđena fazna izgradnja; ili
- za delove objekta koji nisu građevinskom dozvolom predviđeni kao posebne faze, a koji prema mišljenju Komisije ili u skladu sa tehničkom dokumentacijom predstavljaju tehničko-tehnološke celine i mogu se kao takvi samostalno koristiti.
U skladu sa čl.18.st.10. ovog Pravilnika, ukoliko se za svaku fazu, odnosno deo objekta koji prema mišljenju Komisije ili u skladu sa tehničkom dokumentacijom predstavlja tehničko-tehnološku celinu i može se kao takav samostalno koristiti izdaje posebna upotrebna dozvola, Komisija izdaje konačni Izveštaj po završetku tehničkog pregleda za svaku fazu, odnosno deo objekta.
Da, ukoliko je u konkretnom slučaju reč o selima koja nemaju donet planski dokument sa detaljnošću koja je potrebna za izdavanje lokacijskih uslova i sastavni je deo prostornog plana jedinice lokalne samouprave, odnosno o selima za koja nije predviđena izrada planskog dokumenta, u skladu sa čl.20a Zakona o planiranju i izgradnji.
U skladu sa čl.20. st.1. tač.6) Zakona o paniranju i izgradnji, prostorni plan jedinice lokalne samouprave sadrži naročito uređajne osnove za sela.
U skladu sa čl.20a Zakona, uređajna osnova za selo se izrađuje obavezno za sela koja nemaju donet planski dokument sa detaljnošću koja je potrebna za izdavanje lokacijskih uslova i sastavni je deo prostornog plana jedinice lokalne samouprave, odnosno donosi se za sela za koja nije predviđena izrada planskog dokumenta.
Kad se uređajna osnova za selo izrađuje pre ili nakon donetog prostornog plana njihova izrada i donošenje se vrši u skladu sa odredbama ovog zakona koje se odnose na izradu i donošenje urbanističkog plana.
Uz zahtev za izdavanje upotrebne dozvole prilaže se dokumentacija propisana čl.42. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde.
U skladu sa izmenjenim čl.17. Pravilnika o sadržini, načinu i postupku izrade i načinu vršenja kontrole tehničke dokumentacije prema klasi i nameni objekata (ovde), glavni projekat na osnovu koga je izdata građevinska dozvola (ne i upotrebna dozvola) koji je izrađen u skladu sa odredbama propisa o izgradnji koji su bili na snazi pre stupanja na snagu Zakona u planiranju i izgradnji ("Službeni glasnik RS", br. 72/09, 81/09 - ispravka, 64/10 - US, 24/11, 121/12, 42/13 - US, 50/13 - US, 98/13 - US), može se koristiti kao projekat izvedenog objekta, uz obaveznu izradu glavne sveske projekta izvedenog objekta, u skladu sa čl. 61. i 71. Pravilnika o sadržini, načinu i postupku izrade i način vršenja kontrole tehničke dokumentacije prema klasi i nameni objekata i izvoda iz projekta za građevinsku dozvolu ("Službeni glasnik RS", broj 23/15), u postupku pribavljanja upotrebne dozvole. U zavisnosti od toga da li je u toku građenja došlo do odstupanja od glavnog projekta primenjuju se odredbe čl. 72. do 74. Pravilnika o sadržini, načinu i postupku izrade i način vršenja kontrole tehničke dokumentacije prema klasi i nameni objekata i izvoda iz projekta za građevinsku dozvolu ("Službeni glasnik RS", broj 23/15).
Podnošenje zahteva za izdavanje upotrebne dozvole
Član 42.
Postupak za izdavanje upotrebne dozvole pokreće se podnošenjem zahteva nadležnom organu kroz CIS.
Uz zahtev iz stava 1. ovog člana prilaže se:
1) projekat za izvođenje sa potvrdom i overom investitora, lica koje vrši stručni nadzor i izvođača radova da je izvedeno stanje jednako projektovanom, ako u toku građenja nije odstupljeno od projekta za izvođenje i ako je projekat izvedenog objekta izrađen u skladu sa pravilnikom kojim se uređuje sadržina tehničke dokumentacije;
2) izveštaj komisije za tehnički pregled, kojim se utvrđuje da je objekat podoban za upotrebu, sa predlogom za izdavanje upotrebne dozvole;
3) dokaz o plaćanju propisanih taksi, odnosno naknada i naknade za Centralnu evidenciju, uključujući i naknadu za podnetu prijavu završetka temelja i završetka objekta u konstruktivnom smislu, ako su te prijave podnošene za objekat za koji se traži upotrebna dozvola;
4) sertifikat o energetskim svojstvima objekta, ako je za objekat propisana obaveza pribavljanja sertifikata o energetskim svojstvima;
5) elaborat geodetskih radova za izvedeni objekat i posebne delove objekta;
6) elaborat geodetskih radova za podzemne instalacije.
Investitor može podneti zahtev za izdavanje upotrebne dozvole i za radove izvedene u skladu sa rešenjem iz člana 145. Zakona, kao i u skladu sa rešenjem o privremenoj građevinskoj dozvoli.
Projekat za izvođenje
Da, za izgradnju inženjerskog objekta vrši se izrada projekta za izvođenje.
U skladu sa čl. 18. Pravilnika o sadržini, načinu i postupku izrade i načinu vršenja kontrole tehničke dokumentacije prema klasi i nameni objekata:
1.5. Projekat za izvođenje (PZI)
Član 18.
Projekat za izvođenje je skup međusobno usaglašenih projekata neophodnih za izvođenje građevinskih, zanatskih, instalaterskih radova i drugih radova, kojim se utvrđuju građevinsko-tehničke, tehnološke i eksploatacione karakteristike objekta sa opremom i instalacijama, tehničko-tehnološka i organizaciona rešenja za izgradnju objekta, investiciona vrednost objekta, kao i uslovi održavanja objekta.
Projektom za izvođenje se razrađuju detalji i tehnološka rešenja koji su određeni projektom za građevinsku dozvolu, kao i idejnim projektom za rekonstrukciju objekta, koji se vrše na osnovu rešenja kojim se odobrava izvođenje tih radova.
Projekat za izvođenje se izrađuje za potrebe građenja objekta i izvođenja radova i može se izrađivati i u fazama, odnosno delovima, u skladu sa dinamikom građenja, odnosno izvođenja radova.
Projekat za izvođenje je obavezna za građenje objekata za koje je pribavljena građevinska dozvola, osim za objekte kategorije "A".
Za linijske infrastrukturne objekte pored prethodno navedenog, u projektu za izvođenje vrši se razrada detalja i tehnoloških rešenja u granicama prostora za izgradnju, određenih projektom za građevinsku dozvolu.
Izrada projekta za izvođenje je obavezna i za izvođenje radova na rekonstrukciji objekata, koji se vrše na osnovu rešenja kojim se odobrava izvođenje tih radova. (član 145. Zakona), osim za objekte kategorije "A", kao i u slučajevima za koje je predviđeno pribavljanje saglasnosti na projekat za izvođenje u skladu sa propisima kojima se uređuje zaštita od požara.
Saglasnost
Ne, nije potrebno pribavljati saglasnost na projekat za građevinsku dozvolu .
U skladu sa Zakonom i planiranju i izgradnji, u postupku objedinjene procedure, obavezno je pribaviti samo sledeće saglasnosti:
- Pre prijave radova – saglasnost na studiju o proceni uticaja na životnu sredinu, ako je obaveza njene izrade utvrđena propisom kojim se uređuje procena uticaja na životnu sredinu, odnosno odluka da nije potrebna izrada studije ukoliko te obaveze nema;
- Do pribavljanja upotrebne dozvole, odnosno do tehničkog pregleda objekta – saglasnost na projekat za izvođenje u pogledu mera zaštite od požara, ako je ta obaveza utvrđena zakonom kojim se uređuje zaštita od požara.
Ne postoji obaveza pribavljanja saglasnosti u pogledu mera zaštite kulturnih dobara, ali ako se radi o objektu iz člana 133. stav 2. tačka 9) ZPI za koji su predviđene mere zaštite kulturnih dobara, u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita nepokretnog kulturnog dobra, investitor ima obavezu dostavljanja projekta za izvođenje nadležnom organu, najkasnije pre otpočinjanja izvođenja radova, u elektronskoj formi, koji nadležni organ bez odlaganja dostavlja organu, odnosno organizaciji, nadležnoj za zaštitu nepokretnih kulturnih dobara.
Mišljenja smo da se uz zahtev za priključenje objekta na komunalnu i drugu infrastrukturu za objekat kategorija A, umesto separata iz projekta izvedenog objekta, odnosno umesto separata projekta za izvođenje može priložiti separat iz projekta za građevinsku dozvolu.
Ukoliko je u konkretnom slučaju reč o radovima iz čl.144. Zakona o planiranju i izgradnji (ovde), za izvođenje predmetnih radova nije potrebno pribavljati akt nadležnog organa za gradnju.
U skladu sa čl.144. Zakona o planiranju i zigradnji, posebna vrsta objekata, odnosno radova za koje nije potrebno pribavljati akt nadležnog organa za gradnju, odnosno akt za izvođenje radova jesu: radovi na tekućem odražavanju objekta ili stana; postavljanje žičane ili drvene ograde; građenje objekata protivgradne odbrane; građenje jednostavnih objekata koji se grade na istoj katastarskoj parceli na kojoj je sagrađen glavni objekat, a koji se izvode na način da ne ometaju redovno korišćenje susednih objekata (vrtna senila do 15 m² osnove, staze, platoi, vrtni bazeni i ribnjaci površine do 12 m² i dubine do 1 m, nadstrešnice osnove do 10 m², dečja igrališta, dvorišni kamini površine do 2 m i visine do 3 m, kolski prilazi objektima širine 2,5-3 m, solarni kolektori koji se ne priključuju na elektrodistributivnu mrežu; stočne jame do 20 m² u osnovi; grobnice i spomenici na groblju; pešačke staze, ploče za obaveštavanje površine do 6 m² i druga oprema u zaštićenim prirodnim dobrima (prema odluci privrednog društva, javnog preduzeća, odnosno drugog pravnog lica koji upravlja tim prirodnim dobrom)....
Ukoliko je u konkretnom slučaju reč o radovima iz čl.145. Zakona o planiranju i izgradnji (ovde), za izvođenje predmetnih radova nije potrebno pribavljati građevinsku dozvolu, već se izvođenje predmetnih radova vrši se na osnovu rešenja o odobrenju izvođenja radova iz čl.145. Zakona.
U tom slučaju potrebno je podneti zahtev za izdavanje rešenja o odobrenju izvođenja radova iz čl.145. Zakona u skladu sa čl.28. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem.
Dokumentacija koja se podnosi uz zahtev za izdavanje građevinske dozvole propisana je čl.16. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde.
Ne, potrebno je da predsednik Komisije, kao i članovi Komisije imaju odgovarajuću licencu za obavljanje stručnih poslova u oblasti planiranja, uređenja prostora i izgradnje.
U skladu sa čl.52. st.2. Zakona o planiranju i izgradnji, predsednik i članovi Komisije imenuju se iz reda stručnjaka za oblast prostornog planiranja i urbanizma i drugih oblasti koje su od značaja za obavljanje stručnih poslova u oblasti planiranja, uređenja prostora i izgradnje, sa odgovarajućom licencom, u skladu sa ovim zakonom.
Članom 2. i 3. Odluke o vrstama licenci koje izdaje Inženjerska komora Srbije (ovde), propisane su licence za odgovornog planera i urbanistu, koji mogu obavljati stručne poslove u oblasti planiranja, uređenja prostora i izgradnje.