Oblast: Sva pitanja
Na ovoj stranici možete pronaći odgovore na neka od do sada postavljenih pitanja u vezi sa odredbama Zakona o planiranju i izgradnji. Pitanja i odgovori su sistematizovani prema redosledu podnaslova iz Zakona. Omogućeno je i vršenje pretrage pitanja i odgovora po ključnim rečima. Ukoliko ne nađete odgovor koji ste tražili, možete nam poslati vaše pitanje preko stranice za postavljanje pitanja.
Pitanja i odgovore po oblastima u PDF formatu možete preuzeti na sledećoj stranici: PDF-ovi po oblastima.
Da, obavezno je priložiti elaborat energetske efikasnosti u projektu za građevinsku dozvolu.
U skladu čl.58. Pravilnika o sadržini, načinu i postupku izrade i načinu vršenja kontrole tehničke dokumentacije prema klasi i nameni objekata (ovde), projektu za građevinsku dozvolu, zavisno od vrste i klase objekta, prilažu se:
- elaborat o geotehničkim uslovima izgradnje, izrađen prema propisima o geološkim istraživanjima;
- elaborat zaštite od požara, kojim se utvrđuju mere za zaštitu od požara, čiji je sadržaj određen u skladu sa Prilogom 11 ovog pravilnika, ukoliko je za objekat propisana izrada glavnog projekta zaštite od požara i pribavljanje saglasnosti na projekat za izvođenje, u skladu sa propisima kojima se uređuje zaštita od požara;
- elaborat energetske efikasnosti, za zgrade za koje je propisano utvrđivanje energetskih svojstava, izrađen prema propisima o energetskoj efikasnosti zgrada;
- studija o proceni uticaja na životnu sredinu, ukoliko je utvrđena potreba procene uticaja na životnu sredinu u skladu sa propisima kojima se uređuje ova oblast.
Projektu za građevinsku dozvolu, zavisno od vrste i klase objekta, se prema potrebi prilažu i drugi elaborati i studije kojima se dokazuje ispunjenje osnovnih zahteva za objekat, izrađeni u skladu sa propisima.
Elaborati i studije iz st. 1. i 2. ovog člana ne podležu tehničkoj kontroli, već tehnička kontrola samo proverava primenu mera predviđenih elaboratima i studijama u projektima.
Svi dokumenti koje podnosilac zahteva dostavlja u objedinjenoj proceduri, dostavljaju se u formi elektronskog dokumenta, u .pdf formatu, potpisanom kvalifikovanim elektronskim potpisom, u skladu sa čl.3 st.2.Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elktronskim putem, koji možete pronaći ovde.
Punomoćje potpisuje punomoćnik kvalifikovanim elektronskim potpisom.
Shodno čl.6. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene prcoedure elektronskim putem (ovde), ako se zahtev podnosi preko punomoćnika, uz zahtev se prilaže skenirana kopija (digitalizovani primerak) punomoćja, koja ne mora biti overena od strane organa koji je po zakonu nadležan za overu, s tim što nadležni organ može naknadno tražiti da mu se dostavi overeno punomoćje, ako posumnja u njegovu istinitost.
Ne.
Shodno čl.145.st.2.Zakona o planiranju i izgradnji, rešenje o odobrenju izvođenja radova se izdaje investitoru koji ima odgovarajuće pravo u skladu sa članom 135. ovog zakona (ovde).
Potpisivanje, odnosno overavanje dokumenata pečatom i potpisom vrši se u skladu sa Uputstvom o formatima elektronskih dokumenata tehničke dokumentacije i njihovim dostavljanjem u CEOP, koje možete pronaći ovde.
Podnosilac zahteva kvalifikovanim elektronskim potpisom potpisuje uplatnice koje prilaže kroz Centralni informacioni sistem.
Ukoliko investitor ne poseduje kvalifikovani elektronski potpis, može ovlastiti drugo fizičko ili pravno lice (punomoćnika) da u njegovo ime podnese zahtev.
Shodno čl.6. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene prcoedure elektronskim putem (ovde), ako se zahtev podnosi preko punomoćnika, uz zahtev se prilaže skenirana kopija (digitalizovani primerak) punomoćja, koja ne mora biti overena od strane organa koji je po zakonu nadležan za overu, s tim što nadležni organ može naknadno tražiti da mu se dostavi overeno punomoćje, ako posumnja u njegovu istinitost.
Napominjemo da je pitanje uopšteno, pa je na njega nemoguće dati precizan odgovor. U zavisnosti od vrste objekata, postoje objekti koji se grade na tuđem zemljištu, zasnivanjem prava službenosti ugovornim ili zakonskim putem (neke vrste infrastrukture). S druge strane, članom 106. Zakona izričito je propisan princip jedinstva nepokretnosti, koji podrazumeva istovetnost vlasnika objekta i parcele na kojoj se taj objekat nalazi. U konkretnom slučaju nije jasno, ako se radi o objektima koji nisu objekti infrastrukture, kako je uopšte mogla biti izdata građevinska dozvola investitoru koji nije vlasnik zemljišta. Naime, član 135. stav 1. Zakona propisuje da se građevinska dozvola izdaje investitoru koji ima odgovarajuće pravo na zemljištu, odnosno objektu. Da li je u međuvremenu građevinska dozvola preneta na novog investitora, a vlasništvo na zemljištu je ostalo na starom? Ako je ovo slučaj, nadležni organ treba da odbaci zahtev i da od novog investitora zatraži da pre podnošenja usaglašenog zahteva obezbedi upis u javne knjige (katastar) prava na zemljištu koje mu je preneo prethodni investitor. Međutim, ovakva situacija bi bila posledica propusta u proceduri izmene građevinske dozvole, koja nije trebala da bude dozvoljena bez ispunjenja istog uslova. Ovo je naročito delikatna situacija, imajući u vidu činjenicu da nadležni organ, po članu 158. stav 11. Zakona, treba po službenoj dužnosti da ishoduje upis prava svojine na investitora objekta za koji je izdao upotrebnu dozvolu, što neće biti moguće ako ne postoji validan pravni osnov za upisom prava svojine na zemljištu. Da li je reč o suinvestiranju, a da nije prenet idealan deo prava na zemljištu na neke od suinvestitora? Striktnim, jezičkim tumačenjem člana 135. stav 1. Zakona može se izvesti zaključak da svojstvo investitora objekta ne može steći lice koje nije upisano u javne knjige (katastru) kao vlasnik zemljišta. U tom slučaju, ne bi trebalo izdati ni građevinsku, ni upotrebnu dozvolu za objekat izgradjen po osnovu ugovora o suinvestiranju, ako svi suinvestitori po tom ugovoru, ili ugovoru o prenosu zemljišta, nisu stekli makar i minimalan idealni udeo na toj parceli i to pravo upisali u javne knjige (katastar). Ovo bez obzira na odnose vlasništva na posebnim delovima objekta, koje će stići po osnovu daljeg investiranja izgradnje. Ciljnim tumačenjem navedene odredbe člana 135. stav 1. Zakona može se izvesti zaključak da se sam ugovor o suinvestiranju može smatrati "odgovarajućim pravom na zemljištu" za sve investitore, bez obzira što neki od njih nisu upisani kao vlasnici zemljišta u javnim knjigama (katastru), niti je na njih bilo kojim ugovorom pravo na zemljištu preneto. Naravno, pod uslovom da su zbirno vlasnici 100% parcele. Ovo naročito ako je ugovor o suinvestiranju upisan kao teret u katastru. Ako je nadležni organ već izdao građevinsku dozvolu, u skladu sa pomenutim ciljnim tumačenjem člana 135. stav 1. Zakona, te ako su suinvestitori i dalje zbirno vlasnici 100% parcele, po našem mišljenju ne postoje smetnje da se izda upotrebna dozvola za taj objekat, jer će se po sili zakona vlasnici posebnih delova objekta, istovremeno sa upisom prava vlasništva na tim delovima objekta, upisati i kao vlasnici parcele (zajednička osvojina, odnosno susvojina upisana u skladu sa članom 104. stav 2. Zakona). Ako pravo korišćenja nije pretvoreno u pravo svojine po službenoj dužnosti u skladu sa članom 102. stav 2. Zakona? Član 102. Zakona propisuje obavezu organa nadležan za poslove državnog premera i katastra, da po službenoj dužnosti pretvori pravo korišćenja u pravo svojine, u svim slučajevima u kojima je pravo konverije propisano bez naknade. U praksi neki nadležni organi uslovljavaju izdavanje građevinske dozvole prethodnim sprovođenjem konverzije u javnim knjigama (katastru), čime teraju korisnike ovog prava da sami iniciraju postupak konverzije u Katastru, što je suprotno Zakonu. |
Ako je nadležni organ već izdao građevinsku dozvolu bez insistiranja na prethodnom sprovođenju "konverzije", ne vidimo razlog da ne izda i upotrebnu dozvolu za taj objekat, jer će RGZ promenu parava na zemljištu sprovesti po službenoj dužnosti istovremeno sa upisom novoizgrađenog objekta u Katatstar.
Član 105. Zakona propisuje da vlasnik objekta, odnosno posebnog fizičkog dela objekta, koji nije upisan kao nosilac prava korišćenja na građevinskom zemljištu na kome je taj objekat, odnosno deo objekta izgrađen, stiče pravo svojine na katastarskoj parceli na kome je taj objekat izgrađen, u cilju uspostavljanja jedinstva nepokretnosti. Propisano je i da se, u slučaju kada je više objekata različitih vlasnika izgrađeno na jednoj katastarskoj parceli, jedinstvo nepokretnosti uspostavlja po sprovedenom postupku parcelacije, tako da se za svaki objekat posle parcelacije formira posebna katastarska parcela, kao i da se parcelacija sprovodi se na osnovu saglasnosti vlasnika postojećih objekata. Član 102. Zakona o planiranjui izgradnji uređuje "konverziju" bez naknade. Stavom 9. tačka 1) ovog člana su od prava na besplatnu konverziju izričito izuzeta privredna društva na koja su se primenjivale odredbe zakona kojima se uređuje privatizacija, stečajni i izvršni postupak, kao i njihove pravne sledbenike, tako da radnici likvidiranog preduzeća, čak i kada bi u postupku likvidacije stekli pravo svojine na objektu, ne bi mogli ostvarirti pravo na konverziju bez naknade. Ova činjenica može stimulativno uticati na dogovor oko preparcelacije. Imajući u vidu navedeno, pomenuta privredna društva bi prvo trebala da sa vlasnicima navedenog objekta, koji je pripadao likvidiranom društvu, postignu dogovor oko preparcelacije predmetne parcele, kako bi nakon toga iskoristili pravo na konverziju na novoformiranim parcelama, koje im "pripadnu" kao vlasnicima objekata, bilo da ostvaruju to prava bez ili uz naknadu. Član 106. stav 7. Zakona izričito propisuje da se odredbe koje uređuju razvrgnuće suvlasničke zajednice primenjuju i na lica iz člana 102. stav 9 Zakona, a to su sigurno pomenuti radnici, a možda i privredna društva, ako su kupljena u postupku privatizacije, stečaja i izvršnog postupka. Bez obzira na to što nemaju pravo na besplatnu "konverziju", ta lica imaju pravo na preparcelaciju zajedničke parcele. |
Imajući u vidu princip uspostavljanja jedinstva nepokretnosti, garantovan članom 106 Zakona, jasno je da bi bilo suprotno zakonu omogućiti "konverziju" - pretvaranje prava korišćenja u pravo svojine u korist likvidiranog društva na koje je upisano pravo korišćenja zemljišta u javnoj svojini, odnosno u korist radnika ako postanu vlasnici tog objekta, pre prethodne preparcelacije tog zemljišta. Ovo naročito imajući u vidu da su objekti ostalih privrednih društva upisani u javne knjige.
Iz pitanja se ne može jasno utvrditi da li se radi o već izgrađenim objektima ili o objektima za koje su prethodno pribavljene dovole za ova dva odvojena objekta, da li je već pristupljeno postupku izmene neke od prethodno izdatih gradjevinskih dozvola, ili investitor tek namerava da pokrene postupak pribavljanja jedinstvene dozvole, ili postupak izmene neke od izdatih dozvola, tako da se može dati samo uopšteni odgovor.
Napominjemo da, u skladu sa člano 57. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, lokacijska dozvola za koju je zahtev za izdavanje podnet do 17. decembra 2014. godine i koja je izdata u skladu sa ranije važećim Zakonom o planiranju i izgradnji, predstavlja osnov za izdavanje građevinske dozvole, i može se u svim postupcima koristiti umesto lokacijskih uslova.
Načelno, Zakon o planiranju i izgradnji (ZPI), kao i ranije važeći zakon, ne ograničava izdavanje jedne građevinske dozvole na osnovu prethodno izdatih lokacijskih uslova (odnosno lokacijskih dozvola) za dve različite lokacije/objekta.
Takodje, ZPI omogućava i izmenu postojeće građevinske dozvole, bez pribavljanja novih lokacijski uslova, pod uslovom da je tehnička dokumentacija na osnovu koje se izdaje izmenjena građevinska dozvola u skladu sa lokacijskim uslovima (lokacijskom dozvolom) na osnovu kojih je izdata prvobitna građevinska dozvola.
Na osnovu svega navedenog, u slučaju spajanja dve mini hidroelektrane u jednu, moguće je izdati jedinstvenu građevinsku dozvolu (odnosno sprovesti izmenu postojeće građevinske dozvole), bez pribavljanja novih lokacijski uslova, pod uslovom:
- da predviđeni objekat predstavlja jedinstvenu funkcionalnu celinu,
- da je odgovarajuća tehnička dokumentacija na osnovu koje se izdaje jedinstvena dovola u skladu sa urbanističkim i tehničkim uslovima koji su sadržani u dve lokacijske dozvole,
- da su rešeni imovinsko-pravni odnosi na zemljištu u skladu sa ZPI,
- da su ispunjeni i svi ostali uslovi propisani prema ZPI za izdavanje gradjevinske dozvole.
Nakon stupanja na snagu Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, doneto je Uputstvo o formatima elektronskih dokumenata i njihovom dostavljanju u CEOP-u. Tekst Uputstva možete pronaći posredstvom sledećeg linka:
Ukoliko nakon sagledavanja teksta Uputstva budete imali dodatnih pitanja, možete nam se obratiti radi dobijanja traženih informacija.
Iz pitanja se ne može jasno utvrditi da li se radi o već izgrađenim objektima ili o objektima za koje su prethodno pribavljene dovole za ova dva odvojena objekta, da li je već pristupljeno postupku izmene neke od prethodno izdatih gradjevinskih dozvola, ili investitor tek namerava da pokrene postupak pribavljanja jedinstvene dozvole, ili postupak izmene neke od izdatih dozvola, tako da se može dati samo uopšteni odgovor.
Napominjemo da, u skladu sa člano 57. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, lokacijska dozvola za koju je zahtev za izdavanje podnet do 17. decembra 2014. godine i koja je izdata u skladu sa ranije važećim Zakonom o planiranju i izgradnji, predstavlja osnov za izdavanje građevinske dozvole, i može se u svim postupcima koristiti umesto lokacijskih uslova.
Načelno, Zakon o planiranju i izgradnji (ZPI), kao i ranije važeći zakon, ne ograničava izdavanje jedne građevinske dozvole na osnovu prethodno izdatih lokacijskih uslova (odnosno lokacijskih dozvola) za dve različite lokacije/objekta.
Takodje, ZPI omogućava i izmenu postojeće građevinske dozvole, bez pribavljanja novih lokacijski uslova, pod uslovom da je tehnička dokumentacija na osnovu koje se izdaje izmenjena građevinska dozvola u skladu sa lokacijskim uslovima (lokacijskom dozvolom) na osnovu kojih je izdata prvobitna građevinska dozvola.
Na osnovu svega navedenog, u slučaju spajanja dve mini hidroelektrane u jednu, moguće je izdati jedinstvenu građevinsku dozvolu (odnosno sprovesti izmenu postojeće građevinske dozvole), bez pribavljanja novih lokacijski uslova, pod uslovom:
- da predviđeni objekat predstavlja jedinstvenu funkcionalnu celinu,
- da je odgovarajuća tehnička dokumentacija na osnovu koje se izdaje jedinstvena dovola u skladu sa urbanističkim i tehničkim uslovima koji su sadržani u dve lokacijske dozvole,
- da su rešeni imovinsko-pravni odnosi na zemljištu u skladu sa ZPI,
da su ispunjeni i svi ostali uslovi propisani prema ZPI za izdavanje gradjevinske dozvole.
Radovi koje ste opisali u Vašem pitanju spadaju u dogradnju, u smislu odredaba Zakona o planiranju i izgradnji i definisani su kao izvođenje građevinskih i drugih radova kojima se izgrađuje novi prostor van postojećeg gabarita objekta, kao i nadziđivanje objekta, i sa njim čini građevinsku, funkcionalnu ili tehničku celinu. Za izvođenje radova na dogradnji objekta neophodno je pribaviti građevinsku dozvolu.
Postupak izdavanja građevinske dozvole, kao i dokumentacija koju je potrebno priložiti, definisani su članom 135. Zakona o planiranju i izgradnji i članom 16. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem. Navedene propise možete pronaći na sajtu http://gradjevinskedozvole.rs u okviru Sekcije „Propisi“.