Oblast: Sva pitanja
Na ovoj stranici možete pronaći odgovore na neka od do sada postavljenih pitanja u vezi sa odredbama Zakona o planiranju i izgradnji. Pitanja i odgovori su sistematizovani prema redosledu podnaslova iz Zakona. Omogućeno je i vršenje pretrage pitanja i odgovora po ključnim rečima. Ukoliko ne nađete odgovor koji ste tražili, možete nam poslati vaše pitanje preko stranice za postavljanje pitanja.
Pitanja i odgovore po oblastima u PDF formatu možete preuzeti na sledećoj stranici: PDF-ovi po oblastima.
Parametre potrebne za utvrđivanje iznosa doprinosa u slučaju gradskih opština utvrđuje jedinica lokalne samouprave – u ovom slučaju Skupština grada Beograda. Iznos i način plaćanja utvrđuje organ koji izdaje građevinsku dozvolu, na osnovu izjašnjenja investitora o načinu plaćanja. Pitanje ko vrši obračun, ko prati izvršenje obaveze plaćanja, kod koga se čuvaju dostavljena sredstva obezbeđenja u slučaju plaćanja doprinosa na rate, ko se stara o prinudnoj naplati i sl. su pitanja unutrašnje organizacije jedinice lokalne samouprave. Ovi poslovi se mogu obavljati unutar jednog ili više organa, organizacija, odnosno preduzeća unutar jedinice lokalne samouprave.
U skladu sa članom 97. stav 7. Zakona, doprinos za uređivanje građevinskog zemljišta se ne obračunava za linijske infrastruktune objekte, uključujući i gasovode.
U ovom slučaju, reč je o naknadi za promenu namene poljoprivrednog zemljišta, a ne o doprinosu za uređivanje građevinskog zemljišta. Regionalna deponija je objekat javne namene i ako je njena izgradnja predviđena Programom uređivanja građevinskog zemljišta, ne postoji obaveza plaćanja naknade za prenamenu u ovom slučaju, na osnovu člana 88. stav 8. Zakona.
Doprinos za uređivanje građevinskog zemljišta za izgradnju višeetažnih podzemnih garaža se ne obračunava, u skladu sa članom 97. stav 8. Zakona. Izuzetak od ovog pravila je propisan ako se ovaj prostor koristi u komercijalne svrhe, kada se iznos doprinosa obračunava u skladu sa opštim aktom jedinice lokalne samoprave.
Iznos zakupa se ne obračunava, u smislu da je davanje zemljišta u zakup za izgradnju objekata moguće samo izuzetno (član 86. Zakona o planiranju i izgradnji). Određivanje iznosa zakupa za realizaciju projekata javno-privatnog partnerstva, odnosno koncesije, se vrši u skladu sa Zakonom o javno-privatnom partnerstvu i koncesijama.
Bitni elementi za plaćanje doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta se, u skladu sa članom 97. Zakona, utvrđuju rešenjem o građevinskoj dozvoli koje donosi organ nadležan za izdavanja građevinske dozvole. Nije dozvoljeno zaključivanje ugovora kojim bi se uređivali odnosi u pogledu plaćanja doprinosa. U slučaju iz člana 92. Zakona, ugovorom o zajedničkom pripremanju, odnosno opremanju građevinskog zemljišta se može utvrditi pravo na umanjenje iznosa doprinosa, što se utvrđuje i u rešenju o građevinskoj dozvoli.
Utvrđivanje iznosa i načina plaćanja doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta sastavni je deo dispozitiva rešenja o građevinskoj dozvoli. Rešenjem o građevinskoj dozvoli se utvrđuju i svi drugi bitni elementi u vezi sa plaćanjem doprinosa, uključujući dospeća rate, rokove dospeća rata, sredstva obezbeđenja i drugo. Nije dozvoljeno zaključivanje ugovora o plaćanju doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta.
U skladu sa članom 97. stav 8. Zakona, doprinos za uređivanje građevinskog zemljišta se ne obračunava ni za komercijalne skladišne objekte.
Mišljenja smo da je umanjenje iznosa doprinosa po osnovu broja zaposlenih radnika u vezi sa tom investicijom dozvoljeno i da je to upravo vrsta kriterijuma koji je zakonodavac imao u vidu u vezi sa odredbom kojom se predviđa mogućnost da jedinica lokalne samouprave predvidi dodatne pogodnosti za investitore.
Drugi mogući kriterijum koji se navodi je nedozvoljen jer, s jedne strane, stavlja u povoljniji položaj investitore koji su kupili zemljište u javnoj svojini u odnosu na investitora koji je zemljište kupio od privatnog vlasnika, a imajući u vidu da se radi o vrsti pogodovanja koja nije u skladu ni sa pravilima EU o zaštiti konkurencije. Pored toga, ovaj kriterijum nedozvoljenim čini i nemogućnost utvrđivanja da je kupoprodajna cena bila viša nego na drugim lokacijama, kao i nemogućnost normiranja jedne takve odredbe.
Zakonom nije propisana zabrana u smislu granice umanjenja, te smatramo da takav pristup u određenim situacijama može biti opravdan, ako je u skladu sa razvojnom politikom jedinice lokalne samouprave.
Nema prepreke da jedinica lokalne samouprave za navedene objekte propiše umanjenje iznosa obaveze po osnovu doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta, odnosno da za određene vrste objekata odredi koeficijent namene u nultom iznosu.