Oblast: Doprinos za uređivanje građevinskog zemljišta
Na ovoj stranici možete pronaći odgovore na neka od do sada postavljenih pitanja u vezi sa odredbama Zakona o planiranju i izgradnji. Pitanja i odgovori su sistematizovani prema redosledu podnaslova iz Zakona. Omogućeno je i vršenje pretrage pitanja i odgovora po ključnim rečima. Ukoliko ne nađete odgovor koji ste tražili, možete nam poslati vaše pitanje preko stranice za postavljanje pitanja.
Pitanja i odgovore po oblastima u PDF formatu možete preuzeti na sledećoj stranici: PDF-ovi po oblastima.
U skladu sa članom 97. stav 7. Zakona o planiranju i izgradnji, skupština jedinice lokalne samouprave opštim aktom utvrđuje zone i vrste namene objekata iz stava 2. ovog člana, iznose koeficijenata zone i koeficijenata namene, kriterijume, iznos i postupak umanjivanja doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta posebna umanjenja iznosa doprinosa za nedostajuću infrastrukturu kao i uslove i način obračuna umanjenja iz stava 5. ovog člana, i druge pogodnosti za investitore, metod valorizacije u slučaju plaćanja u ratama kao i druga pitanja od značaja za obračun i naplatu doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta, u skladu sa ovim zakonom.
Uslovi za projektovanje i priključenje na konkretnoj parceli se pribavljaju u postupku izdavanja lokacijskih uslova, u skladu sa Uredbom o lokacijskim uslovima („Sl. Glasnik RS“, 35/2015). Lokacijski uslovi se ne mogu uvek utvrditi uvidom u planski dokument. U tom slučaju, nadležni organ obaveštava podnosioca zahteva o visini stvarnih troškova za dostavljanje uslova od imalaca javnih ovlašćenja i prosledi imaocima javnih ovlašćenja, čije uslove treba da pribavi u zavisnosti od klase i namene objekta, zahtev za izdavanje uslova za projektovanje i priključenje iz njihove nadležnosti.
Shodno čl.97 stav 4. Zakona o planiranju i izgradnji, iznos doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta se umanjuje za troškove infrastrukturnog opremanja građevinskog zemljišta sredstvima investitora, na osnovu ugovora zaključenog u skladu sa članom 92. ovog zakona.
Iznos doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta utvrđuje se rešenjem o građevinskoj dozvoli i čini njegov sastavni deo. Doprinos se može platiti jednokratno ili na rate. U slučaju jednokratnog plaćanja, investitor je dužan da izvrši uplatu doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta u celosti najkasnije do podnošenja prijave radova, dok je u slučaju plaćanja na rate dužan da do tog momenta uplati prvu ratu i dostavi sredstvo obezbeđenja plaćanja. Uplata se vrši na račun tog javnog preduzeća (kao i do sada). Građevinsko zemljište koje nije uređeno, a nalazi se u obuhvatu planskog dokumenta na osnovu koga se mogu izdati lokacijski uslovi, odnosno građevinska dozvola, može se pripremiti, odnosno opremiti i sredstvima fizičkih ili pravnih lica. U tom slučaju, zaključuje se ugovor o zajedničkom pripremanju, odnosno opremanju građevinskog zemljišta između nadležnog organa, odnosno javnog preduzeća i fizičkog ili pravnog lica, pri čemu se iznos doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta umanjuje za troškove infrastrukturnog opremanja građevinskog zemljišta sredstvima investitora, kao i za vrednost zemljišta koje investitor ustupa jedinici lokalne samouprave za izgradnju infrastrukturnih objekata.
Uređivanje građevisnkog zemljišta obavlja se u skladu sa važećim plnaskim dokumentom. Finansiranje uređivanja građevinskog zemljišta obezbeđuje se iz sredstava definisanih članom 95. Zakona.
Doprinos za uređivanje građevinskog zemljišta plaća investitor. Građevisnko zemljište koje nije uređeno, može se pripremiti, odnosno opremiti i sredstvima fizičkih i pravnih lica.
Tačkom 10) člana 92. predviđena su sredstva obezbeđenja isupunjenja obaveza ugovornih strana.
Prema članu 97. iznos doprinosa se utvrđuje rešenjem o izdavanju građevinske dozvole. Istim članom predviđeno je da investitor koji dostavi odgovarajuće sredstvo obezbeđenja plaćanja ima pravo da iznos doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta isplati u najmanje 36 mesečnih rata, a onaj koji plaća naknadu jednokratno, pre podnošenja prijave radova, ima pravo na umanjenje u iznosu od najmanje 30%, u skladu sa odlukom jedinice lokalne samouprave.
U slučaju plaćanja doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta na rate, sredstvo obezbeđenja plaćanja doprinosa je sastavni deo rešenja o građevinskoj dozvoli. Shodno tome, ne postoji potreba da se naplata doprinosa vrši prinudnim putem.
Ako iznos doprinosa posle konačnog obračuna bude manji od navedenog u građevinskoj dozvoli (ili od plaćenog pre prijave radova), investitor ima pravo na povraćaj sredstava.
U skladu sa čl. 94 stav 2. radi obezbeđivanja uslova za uređivanje, upotrebu, unapređivanje i zaštitu građevinskog zemljišta, Republika Srbija, autonomna pokrajina i jedinica lokalne samouprave može da osnuje privredno društvo, javno preduzeće, odnosno drugu organizaciju ili da vršenje ovih poslova obezbedi na drugi način, u skladu sa zakonom, odnosno statutom.
Ukoliko Republika Srija, autonomna pokrajina i jedinica lokalne samouprave nisu postupile u skladu sa citiranim članom Zakona, onda se ugovor zaključuje pojedinačno sa odgovarajućim imaocima javnih ovlašćenja.
Članom 92. Zakona regulisano je pripremanje i opremanje građevinskog zemljišta sredstvima fizičkih ili pravnih lica, dok je regulisanje doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta regulisano članovima 96 – 98 Zakona.
Shodno stavu 7. člana 97. ZPI Skupština jedinice lokalne samouprave opštim aktom utvrđuje zone i vrste namena objekta iz stava 2. ovog člana, iznose koeficijenata zone i koeficijenata namene, kriterijume, iznos i postupak umanjivanja doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta posebna umanjenja iznosa doprinosa za nedostajuću infrastrukturu kao i uslove i način obračuna umanjenja iz stava 5. ovog člana, i druge pogodnosti za investitore, metod valorizacije u slučaju plaćanja u ratama kao i druga pitanja od značaja za obračun i naplatu doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta, u skladu sa ovim zakonom, a svojim pojedinačnim aktom može predvideti dodatne pogodnosti za plaćanje doprinosa za objekte od posebnog značaja za razvoj jedinice lokalne samouprave. Ne mogu se predvideti umanjenja iznosa doprinosa za objekte stanogradnje, osim po osnovu propisanom u stavu 5. ovog člana, kao i za objekte socijalnog stanovanja kod kojih je investitor Republika Srbija, autonomna pokrajina ili jedinica lokalne samouprave.
U ovom slučaju, reč je o naknadi za promenu namene poljoprivrednog zemljišta, a ne o doprinosu za uređivanje građevinskog zemljišta. Regionalna deponija je objekat javne namene i ako je njena izgradnja predviđena Programom uređivanja građevinskog zemljišta, ne postoji obaveza plaćanja naknade za prenamenu u ovom slučaju, na osnovu člana 88. stav 8. Zakona.
U postupcima legalizacije objekata primenjuju se opšte odredbe člana 88. Zakona, koje se primenjuju i u redovnim postupcima, dakle, nije predviđeno, osim u slučajevima predviđenim Zakonom, oslobađanje od plaćanja naknade za prenamenu iz poljoprivrednog u građevinsko zemljište u postupcima legalizacije.