Oblast: Sva pitanja
Na ovoj stranici možete pronaći odgovore na neka od do sada postavljenih pitanja u vezi sa odredbama Zakona o planiranju i izgradnji. Pitanja i odgovori su sistematizovani prema redosledu podnaslova iz Zakona. Omogućeno je i vršenje pretrage pitanja i odgovora po ključnim rečima. Ukoliko ne nađete odgovor koji ste tražili, možete nam poslati vaše pitanje preko stranice za postavljanje pitanja.
Pitanja i odgovore po oblastima u PDF formatu možete preuzeti na sledećoj stranici: PDF-ovi po oblastima.
Kao što ste i konstatovali u Vašem pitanju, prema članu 36. Zakona o planiranju i izgradnji, izradu planskih dokumenata mogu da vrše isključivo pravna lica koja su upisana u odgovarajući registar za obavljanje poslova prostornog i urbanističkog planiranja i izrade planskih dokumenata. Shodno tome, preduzetnik ne ispunjava zakonske uslove da vrši izradu planskih dokumenata. „Odgovarajući registar“ u smislu odredbe člana 36. Zakona o planiranju i izgradnji je registar privrednih subjekata koji vodi Agencija za privredne registre.
Pozivni centar ne raspolaže informacijama u vezi sa razlozima pojedinih zakonskih rešenja, već isključivo pruža dodatne informacije i pojašnjenja u cilju boljeg razumevanja i pravilne primene Zakona o planiranju i izgradnji.
Članom 2. stav 2. tačka 24) Zakona o planiranju i izgradnji pomoćni objekat je definisan kao objekat koji je u funkciji glavnog objekta, a gradi se na istoj parceli na kojoj je sagrađen ili može biti sagrađen glavni stambeni, poslovni ili objekat javne namene (garaže, ostave, septičke jame, bunari, cisterne za vodu i sl.).
Iz Vašeg pitanja se može zaključiti da je reč o pomoćnim objektima u smislu člana 2. tačka 24. Zakona o planiranju i izgradnji.
Građenje pomoćnih objekata ne vrši se na osnovu građevinske dozvole, već na osnovu rešenja o odobrenju izvođenja radova iz člana 145. Zakona o planiranju i izgradnji.
Uz zahtev za izdavanje rešenja o odobrenju izvođenja radova prilaže se dokumentacija navedena u članu 28. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure, koji možete pronaći ovde.
Nakon stupanja na snagu Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, doneto je Uputstvo o formatima elektronskih dokumenata tehničke dokumentacije i njihovom dostavljanju u CEOP-u. Tekst Uputstva možete pronaći posredstvom sledećeg linka:
Svaki zahtev za izdavanje dokumentacije za građenje koji se podnosi u postupku objedinjene procedure kroz Centralni informacioni sistem digitalno potpisuje fizičko lice. U slučaju kada zahtev se podnosi za pravno lice, zahtev može podneti (potpisati) odgovorno lice u pravnom licu (u konkretnom slučaju Radivoje Topličanin za „Tehnokomerc“) ili bilo koje drugo lice, na osnovu punomoćja koje mu izda odgovorno lice u tom pravnom licu.
Ukoliko podnosite zahtev u svoje ime kao fizičko lice, dovoljno je da se iz samog digitalnog potpisa nedvosmisleno može utvrditi Vaš identitet, odnosno da Vaši podaci iz digitalnog potpisa odgovaraju podacima iz naloga kojim pristupate sistemu.
Izmene zakonom o državnom premeru i katastru iz novembra 2015. godine ne predviđa overu geodetskih podloga.
Geodetske podloge se ne overavaju od strane organa državne uprave nadležnog za poslove državnog premera i katastra.
Izvođenje geodetskih radova, odnosno izrada geodetskih podloga obavlja geodetska organizacija.
Shodno čl.169. stav 3. tač.1) Zakona o državnom premeru i katastru (ovde), izvođenje geodetskih radova u inženjersko-tehničkim oblastima jeste izrada geodetskih podloga za potrebe raznih vrsta projekata u inženjersko-tehničkim oblastima.
(shodno čl.168.Zakona o državnom premeru i katastru, inženjersko-tehničke oblasti, u smislu ovog zakona, jesu: prostorno planiranje, urbanizam, građevinarstvo, arhitektura, saobraćaj, rudarstvo, energetika, poljoprivreda, vodoprivreda, šumarstvo, mašinstvo, geologija i dr.)
U skladu sa čl.171.stav 1. Zakona o državnom premeru i katastru, izradu tehničke dokumentacije i izvođenje radova iz člana 169. stav 3. tačka 1) ovog zakona obavlja geodetska organizacija.
Saglasno članu 142. stav 1. Zakona o planiranju i izgradnji, ako u toku izgradnje, odnosno izvođenja radova, nastanu izmene u odnosu na izdatu građevinsku dozvolu, glavni projekat, odnosno projekat za građevinsku dozvolu, investitor je dužan da obustavi gradnju i podnese zahtev za izmenu građevinske dozvole. Pod izmenom se smatra svako odstupanje od položaja, dimenzija, namene i oblika objekta, kao i drugih parametara i uslova utvrđenih u građevinskoj dozvoli, odnosno izvodu iz projekta.
Na osnovu opisa iz Vašeg pitanja, može se zaključiti da je reč o situaciji koja je obuhvaćena članom 142. Zakona, te da je neophodno podneti zahtev za izmenu građevinske dozvole. Uz zahtev se prilaže novi projekat za građevinsku dozvolu, odnosno separat projekta za građevinsku dozvolu koji se menja.
Podnesci i dokumenti u objedinjenoj proceduri, dostavljaju se u formi elektronskog dokumenta u PDF formatu i moraju biti potpisani kvalifikovanim elektronskim potpisom. Trenutno postoji šest sertifikacionih tela koja izdaju kvalifikovani elektronski sertifikat i bilo koji od njih može se koristiti u postupku digitalnog potpisivanja dokumenata koji se razmenjuju kroz centralni informacioni sistem u objedinjenoj proceduri po Zakonu o planiranju i izgradnji. U navedena sertifikaciona tela spada i „Halcom“. Ukoliko posedujete taj sertifikat za licenciranog arhitektu i ostale projektante, nije neophodno da pribavljate sertifikat koji je izdat od strane Inzenjerske komore Srbije.
Članom 145. Zakona propisano je u kojim slučajevima se umesto građevinske dozvole izdaje rešenje kojim se odobrava izvođenje tih radova. Između ostalog, rešenje o odobrenju za izvođenje radova izdaje se za priključke na izgrađenu vodovodnu, kanalizacionu, gasnu i sl. mrežu, kompresorske jedinice za gas i uređaje za isporuku gasa.
Ukoliko objekti koje ste naveli spadaju u opisane objekte obuhvaćene članom 145. Zakona o planiranju i izgradnji, za njihovu izgradnju izdaje se rešenje o odobrenju za izvođenje tih radova. I u tom slučaju, neophodno je pribaviti lokacijske uslove, ukoliko se ti objekti priključuju na infrastrukturu.
Ukoliko je reč o objektima do 800 m2 bruto površine (po JUS-u) rešenje o odobrenju za izvođenje radova izdaje nadležni organ gradske opštine, saglasno članu 77. stav 1. tačka 6. Statuta grada Beograda.
Od stupanja na snagu Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem (1. januar 2016. godine), objedinjena procedura, odnosno određene faze objedinjene procedure pokreću se pred nadležnim organom popunjavanjem odgovarajućeg zahteva, odnosno prijave kroz CIS, koji se potpisuje kvalifikovanim elektronskim potpisom. To podrazumeva i da se zahtev za izdavanje građevnske dozvole, za koju su lokacijski uslovi izdati u papirnoj formi, takođe podnosi elektronski kroz centralni informacioni sistem.
Građenje pomoćnih objekata ne vrši se na osnovu građevinske dozvole, već na osnovu rešenja o odobrenju izvođenja radova iz čl.145. Zakona o planiranju i izgradnji.
Shodno čl.145.st.1 Zakona o planiranju i izgradnji, građenje objekata iz člana 2. tač. 24) i 24a) ovog zakona vrše se na osnovu rešenja kojim se odobrava izvođenje tih radova, koje izdaje organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole.
U skladu sa čl. 2. st. 2. tač. 24) Zakona o planiranju i izgradnji, pomoćni objekat jeste objekat koji je u funkciji glavnog objekta, a gradi se na istoj parceli na kojoj je sagrađen ili može biti sagrađen glavni stambeni, poslovni ili objekat javne namene (garaže, ostave, septičke jame, bunari, cisterne za vodu i sl.).
Uz zahtev za izdavanje rešenja o odobrenju izvođenja radova prilaže se dokumentacija navedena u čl.28. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure, koji možete pronaći ovde.