Oblast: Izgradnja objekata i izvođenje radova za koje se ne izdaje građevinska dozvola
Na ovoj stranici možete pronaći odgovore na neka od do sada postavljenih pitanja u vezi sa odredbama Zakona o planiranju i izgradnji. Pitanja i odgovori su sistematizovani prema redosledu podnaslova iz Zakona. Omogućeno je i vršenje pretrage pitanja i odgovora po ključnim rečima. Ukoliko ne nađete odgovor koji ste tražili, možete nam poslati vaše pitanje preko stranice za postavljanje pitanja.
Pitanja i odgovore po oblastima u PDF formatu možete preuzeti na sledećoj stranici: PDF-ovi po oblastima.
Kada je reč o odredbama Zakona o planiranju i izgradnji, članom 144. Zakona propisano je da za postavljanje nosača antena sa antenama na postojećim zgradama nije potrebno pribavljati akt nadležnog organa za gradnju, odnosno akt za izvođenje radova.
Međutim, saglasnost vlasnika posebnih delova stambene zgrade je neophodna u skladu sa odredbama Zakona o održavanju stambenih zgrada ("Službeni glasnik Republike Srbije" broj 44/95, 46/98 i 88/11). Naime, članom 10. Zakona o održavanju stambenih zgrada propisano je da upravljanje stambenom zgradom obuhvata odlučivanje o načinu korišćenja zajedničkih delova zgrade, u koje spada i krov. Članom 14. istog Zakona propisano je da skupština zgrade (koju čine svi vlasnici stanova i drugih posebnih delova zgrade) uređuje način korišćenja zajedničkih delova zgrade.
U članu 17. Zakona o održavanju stambenih zgrada definisano je da skupština zgrade može punovažno odlučivati ako je prisutno više od polovine članova skupštine, a odluke koje se odnose na tekuće održavanje zgrade donose se većinom glasova prisutnih članova skupštine zgrade. Pritom, smatra se da je glasanje obavljeno i u slučaju kada vlasnici stanova i drugih posebnih delova u zgradi daju pismenu saglasnost na odluku.
Zakonom nije propisana posebna saglasnost vlasnika stanova i drugih posebnih delova na poslednjem spratu zgrade.
Ukoliko planirate izgradnju objekta, najpre je neophodno obratiti se organu nadležnom za izdavanje građevinske dozvole radi pribavljanja lokacijskih uslova, koji sadrže podatke o mogućnostima i ograničenjima gradnje na katastarskoj parceli koja ispunjava uslove za građevinsku parcelu, a sadrži sve uslove za izradu tehničke dokumentacije. Postupak izdavanja lokacijskih uslova, kao i dokumentacija koju je potrebno priložiti uz zahtev, regulisani su članovima 6 – 15. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem.
Lokacijskim uslovima može biti konstatovano da određeno građevinsko zemljište nije uređeno u smislu ovog Zakona o planiranju i izgradnji, a nalazi se u obuhvatu planskog dokumenta na osnovu koga se mogu izdati lokacijski uslovi. Takvo zemljište može se pripremiti, odnosno opremiti i sredstvima fizičkih ili pravnih lica, što je regulisano članom 92. Zakona o planiranju i izgradnji. U tom slučaju, investitor sa nadležnim organom, odnosno pravnim licem osnovanim za obavljanje poslova uređenja građevinskog zemljišta, zaključuje ugovor o zajedničkom pripremanju, odnosno opremanju građevinskog zemljišta. Sadržina ugovora definisana je članom 92. stav 3. Zakona o planiranju i izgradnji. Ukoliko investitor zaključi ugovor o zajedničkom pripremanju, odnosno opremanju građevinskog zemljišta, iznos doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta se umanjuje za troškove infrastrukturnog opremanja građevinskog zemljišta sredstvima investitora, na osnovu tog ugovora, kao i za vrednost zemljišta koje investitor ustupa jedinici lokalne samouprave za izgradnju infrastrukturnih objekata.
Članom 145. Zakona o planiranju i izgradnji definisano je da se izgradnja sekundarnih, odnosno distributivnih mreža komunalne infrastrukture u okviru postojeće regulacije ulica vrši na osnovu rešenja kojim se odobrava izvođenje tih radova, koje izdaje organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole. Postupak izdavanja rešenja kojim se odobrava izvođenje radova, kao i dokumentacija koju je potrebno priložiti, definisani su članom 145. Zakona o planiranju i izgradnji i članom 28. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem. Navedene propise možete pronaći na sajtu http://gradjevinskedozvole.rs u okviru Sekcije „Propisi“.
Iz pitanja se može zaključiti da je u konkretnom slučaju reč o izvođenju radova iz čl.145. Zakona o planiranju i izgradnji, koji možete pronaći ovde. Izvođenje ovih radova vrši se na osnovu rešenja o odobrenju izvođenja radova iz čl.145. Zakona, koje izdaje organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole.
Podnošenje zahteva za izdavanje rešenja kojim se odobrava izvođenje radova iz čl.145. Zakona vrši se u skladu sa čl.28. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde.
U skladu sa čl.2. Zakona o planiranju i izgradnji, u zavisnosti od radova koji se izvode u konkretnom slučaju, može biti reč o:
32) rekonstrukcija jeste izvođenje građevinskih radova na postojećem objektu u gabaritu i volumenu objekta, kojima se: utiče na stabilnost i sigurnost objekta i zaštitu od požara; menjaju konstruktivni elementi ili tehnološki proces; menja spoljni izgled objekta ili povećava broj funkcionalnih jedinica, vrši zamena uređaja, postrojenja, opreme i instalacija sa povećanjem kapaciteta;
34) adaptacija jeste izvođenje građevinskih i drugih radova na postojećem objektu, kojima se: vrši promena organizacije prostora u objektu, vrši zamena uređaja, postrojenja, opreme i instalacija istog kapaciteta, a kojima se ne utiče na stabilnost i sigurnost objekta, ne menjaju konstruktivni elementi, ne menja spoljni izgled i ne utiče na bezbednost susednih objekata, saobraćaja, zaštite od požara i životne sredine;
35) sanacija jeste izvođenje građevinskih i drugih radova na postojećem objektu kojima se vrši popravka uređaja, postrojenja i opreme, odnosno zamena konstruktivnih elemenata objekta, kojima se ne menja spoljni izgled, ne utiče na bezbednost susednih objekata, saobraćaja i životne sredine i ne utiče na zaštitu prirodnog i nepokretnog kulturnog dobra, odnosno njegove zaštićene okoline, osim restauratorskih, konzervatorskih i radova na revitalizaciji;
36) investiciono održavanje je izvođenje građevinsko-zanatskih, odnosno drugih radova zavisno od vrste objekta u cilju poboljšanja uslova korišćenja objekta u toku eksploatacije;
Uslovi građenja objekta određeni su pravilima građenja u planskom dokumentu.
Potrebno je da organu nadležnom za izdavanje građevinske dozvole podnesete zahtev za izdavanje informacije o lokaciji koja sadrži podatke i mogućnostima i ograničenjima gradnje na određenoj kat. parceli u skladu sa važećim planskim dokumentom.
Iz pitanja se ne može zaključiti o kakvim radovima je u konkretnom slučaju reč.
Ukoliko je u konkretnom slučaju reč o postavljanju žičane ili drvene ograde (čl.144. Zakona o planiranju i izgradnji), za izvođenje ovih radova nije potrebno pribavljati akt nadležnog organa za gradnju.
Ukoliko je u konkretnom slučaju reč o građenju zidane ograde, za izvođenje ovih radova potrebno je pribaviti rešenje o odobrenju izvođenja radova iz čl.145. Zakona, koje izdaje organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole.
Podnošenje zahteva za izdavanje rešenja kojim se odobrava izvođenje radova iz čl.145. Zakona vrši se u skladu sa čl.28. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde.
Iz pitanja se ne može zaključiti o kakvim radovima je u konkretnom slučaju reč.
Ukoliko je u konkretnom slučaju reč o radovima iz čl.144. Zakona o planiranju i izgradnji, za izvođenje ovih radova nije potrebno pribavljati akt nadležnog organa za gradnju.
Ukoliko je u konkretnom slučaju reč o radovima iz čl.145. Zakona o planiranju i izgradnji, za izvođenje ovih radova potrebno je pribaviti rešenje o odobrenju izvođenja radova iz čl.145. Zakona, koje izdaje organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole.
Podnošenje zahteva za izdavanje rešenja kojim se odobrava izvođenje radova iz čl.145. Zakona vrši se u skladu sa čl.28. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde.
Ukoliko je u konkretnom slučaju reč o radovima koji nisu obuhvaćeni čl.144. i 145. Zakona o planiranju i izgradnji, za izvođenje ovih radova potrebno je pribaviti građevinsku dozvolu.
Podnošenje zahteva za izdavanje rešenja o građevinskoj dozvoli vrši se u skladu sa čl.16. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem.
Izgradnja objekata i izvođenje radova za koje se ne izdaje građevinska dozvola
Član 144.
Posebna vrsta objekata, odnosno radova za koje nije potrebno pribavljati akt nadležnog organa za gradnju, odnosno akt za izvođenje radova jesu: radovi na tekućem odražavanju objekta ili stana; postavljanje žičane ili drvene ograde; građenje objekata protivgradne odbrane; građenje jednostavnih objekata koji se grade na istoj katastarskoj parceli na kojoj je sagrađen glavni objekat, a koji se izvode na način da ne ometaju redovno korišćenje susednih objekata (vrtna senila do 15 m² osnove, staze, platoi, vrtni bazeni i ribnjaci površine do 12 m² i dubine do 1 m, nadstrešnice osnove do 10 m², dečja igrališta, dvorišni kamini površine do 2 m i visine do 3 m, kolski prilazi objektima širine 2,5-3 m, solarni kolektori koji se ne priključuju na elektrodistributivnu mrežu; stočne jame do 20 m² u osnovi; grobnice i spomenici na groblju; pešačke staze, ploče za obaveštavanje površine do 6 m² i druga oprema u zaštićenim prirodnim dobrima (prema odluci privrednog društva, javnog preduzeća, odnosno drugog pravnog lica koji upravlja tim prirodnim dobrom); nosači antena sa antenama na postojećim zgradama, putevima, infrastrukturi i kontejnerima elektronskih komunikacija, kao i tipski kabineti baznih stanica na odgovarajućim nosačima, sredstva elektronskih komunikacija koja se postavljaju ili instaliraju na kablovima i mrežama elektronskih komunikacija i kablovi elektronskih komunikacija koji se postavljaju ili instaliraju u postojeću linijsku infrastrukturu elektronskih komunikacija - kablovsku kanalizaciju; kontejneri za smeštaj elektronsko komunikacione i elektroenergetske opreme i uređaja, mikrorovovi za optičke i druge kablove, tipski ormani za unutrašnju i spoljašnju montažu za smeštaj opreme elektronske komunikacije i sl.; radovi na održavanju, popravke i zamena opreme na objektima vetroelektrana koji se izvode bez građevinskih radova (zamena elisa, zamena gondola, zamena određenih uređaja i njihovih delova); stubići katodne zaštite za čelične cevovode i stanice katodne zaštite, oznake kilometraže, oznake skretanja i zaštitne lule na ukrštanjima sa putevima i prugama na linijskim infrastrukturnim objektima tipa gasovoda, naftovoda i produktovoda.
Član 145.
Građenje objekata iz člana 2. tač. 24) i 24a) ovog zakona, izvođenje radova na investicionom održavanju objekta i uklanjanju prepreka za osobe sa invaliditetom, izgradnja sekundarnih, odnosno distributivnih mreža komunalne infrastrukture u okviru postojeće regulacije ulica, kao i uređenje saobraćajnica u okviru postojeće regulacije ulica, rekonstrukcija, adaptacija, sanacija, promena namene objekta bez izvođenja građevinskih radova, promena namene uz izvođenje građevinskih radova, izvođenje radova na razdvajanju ili spajanju poslovnog ili stambenog prostora, ugradnja unutrašnjih instalacija (gas, struja, voda, toplotna energija i sl.) u postojeći objekat, postavljanje antenskih stubova i sekundarnih, odnosno distributivnih delova elektronske komunikacione mreže, pojedinačni elektrodistributivni i elektroprenosni stubovi, deo srednjenaponske elektrodistributivne mreže koji obuhvata 10 kv, 20 kv i kv vod, tipske transformatorske stanice 10/04 kv, 20/04 kv i 35 kv naponski nivo i deo elektrodistributivne mreže od transformatorske stanice 10/04 kv, 20/04 kv, 35/10 (20) kv i 35/04 kv do mesta priključka na objektu kupca (1 kv), 10 kv i 20 kv razvodna postrojenja, manje crpne stanice i manji ski liftovi, priključci na izgrađenu vodovodnu, kanalizacionu, gasnu i sl. mrežu; kompresorske jedinice za gas, uređaji za isporuku gasa, elektrane koje koriste obnovljive izvore energije instalirane snage 50 kW, tipski toplovodni priključci, građenje zidanih ograda, vrše se na osnovu rešenja kojim se odobrava izvođenje tih radova, odnosno promena namene objekta, koje izdaje organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole.
Ne, jer članom 144. Zakona nije predviđena izgradnja priključka. Takođe, za izvođenje radova iz čl.144. Zakona o planiranju i izgradnji nije potrebno pribaviti akt nadležnog organa za gradnju.
Priključci na izgrađenu vodovodnu mrežu vrše se na osnovu rešenja o odobrenju izvođenja radova iz čl.145. Zakona.
Član 144.
Posebna vrsta objekata, odnosno radova za koje nije potrebno pribavljati akt nadležnog organa za gradnju, odnosno akt za izvođenje radova jesu: radovi na tekućem odražavanju objekta ili stana; postavljanje žičane ili drvene ograde; građenje objekata protivgradne odbrane; građenje jednostavnih objekata koji se grade na istoj katastarskoj parceli na kojoj je sagrađen glavni objekat, a koji se izvode na način da ne ometaju redovno korišćenje susednih objekata (vrtna senila do 15 m² osnove, staze, platoi, vrtni bazeni i ribnjaci površine do 12 m² i dubine do 1 m, nadstrešnice osnove do 10 m², dečja igrališta, dvorišni kamini površine do 2 m i visine do 3 m, kolski prilazi objektima širine 2,5-3 m, solarni kolektori koji se ne priključuju na elektrodistributivnu mrežu; stočne jame do 20 m² u osnovi; grobnice i spomenici na groblju; pešačke staze, ploče za obaveštavanje površine do 6 m² i druga oprema u zaštićenim prirodnim dobrima (prema odluci privrednog društva, javnog preduzeća, odnosno drugog pravnog lica koji upravlja tim prirodnim dobrom); nosači antena sa antenama na postojećim zgradama, putevima, infrastrukturi i kontejnerima elektronskih komunikacija, kao i tipski kabineti baznih stanica na odgovarajućim nosačima, sredstva elektronskih komunikacija koja se postavljaju ili instaliraju na kablovima i mrežama elektronskih komunikacija i kablovi elektronskih komunikacija koji se postavljaju ili instaliraju u postojeću linijsku infrastrukturu elektronskih komunikacija - kablovsku kanalizaciju; kontejneri za smeštaj elektronsko komunikacione i elektroenergetske opreme i uređaja, mikrorovovi za optičke i druge kablove, tipski ormani za unutrašnju i spoljašnju montažu za smeštaj opreme elektronske komunikacije i sl.; radovi na održavanju, popravke i zamena opreme na objektima vetroelektrana koji se izvode bez građevinskih radova (zamena elisa, zamena gondola, zamena određenih uređaja i njihovih delova); stubići katodne zaštite za čelične cevovode i stanice katodne zaštite, oznake kilometraže, oznake skretanja i zaštitne lule na ukrštanjima sa putevima i prugama na linijskim infrastrukturnim objektima tipa gasovoda, naftovoda i produktovoda.
Član 145.
Građenje objekata iz člana 2. tač. 24) i 24a) ovog zakona, izvođenje radova na investicionom održavanju objekta i uklanjanju prepreka za osobe sa invaliditetom, izgradnja sekundarnih, odnosno distributivnih mreža komunalne infrastrukture u okviru postojeće regulacije ulica, kao i uređenje saobraćajnica u okviru postojeće regulacije ulica, rekonstrukcija, adaptacija, sanacija, promena namene objekta bez izvođenja građevinskih radova, promena namene uz izvođenje građevinskih radova, izvođenje radova na razdvajanju ili spajanju poslovnog ili stambenog prostora, ugradnja unutrašnjih instalacija (gas, struja, voda, toplotna energija i sl.) u postojeći objekat, postavljanje antenskih stubova i sekundarnih, odnosno distributivnih delova elektronske komunikacione mreže, pojedinačni elektrodistributivni i elektroprenosni stubovi, deo srednjenaponske elektrodistributivne mreže koji obuhvata 10 kv, 20 kv i kv vod, tipske transformatorske stanice 10/04 kv, 20/04 kv i 35 kv naponski nivo i deo elektrodistributivne mreže od transformatorske stanice 10/04 kv, 20/04 kv, 35/10 (20) kv i 35/04 kv do mesta priključka na objektu kupca (1 kv), 10 kv i 20 kv razvodna postrojenja, manje crpne stanice i manji ski liftovi, priključci na izgrađenu vodovodnu, kanalizacionu, gasnu i sl. mrežu; kompresorske jedinice za gas, uređaji za isporuku gasa, elektrane koje koriste obnovljive izvore energije instalirane snage 50 kW, tipski toplovodni priključci, građenje zidanih ograda, vrše se na osnovu rešenja kojim se odobrava izvođenje tih radova, odnosno promena namene objekta, koje izdaje organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole.
Za izvođenje radova na investicionom održavanju ne dostavlja se idejni projekat, već se dostavlja samo tehnički opis i popis radova, u skladu sa čl.145.st2. Zakona o planiranju i izgradnji, koji možete pronaći ovde.
Tehnički opis i popis radova ne smatra se tehničkom dokumentacijom, shodno čl.116. Zakona o planiranju i izgradnji. Prema tome, tehnički opis i popis radova ne mora biti overen i potpisan od strane odgovornog projektanta.
Ukoliko se u konkretnom slučaju vrši samo zamena krovnog pokrivača, a da se ne menja spoljni izgled objekta, kojima se obezbeđuje održavanje objekta na zadovoljavajućem nivou upotrebljivosti, reč je o radovima na tekućem održavanju objekta, za koje nije potrebno pribavljati akt nadležnog organa za gradnju.
U drugom slučaju, ukoliko se u konkretnom slučaju vrši promena krovnog pokrivača, u cilju poboljšanja uslova korišćenja objekta u toku eksploatacije, reč je o radovima na investicionom održavanju objekta, koji se vrše na osnovu rešenja o odobrenju izvođenja radova iz čl.145. Zakona.
U skladu sa čl.2. tač.36) i 36a) Zakona o planiranju i izgradnji,
36) investiciono održavanje je izvođenje građevinsko-zanatskih, odnosno drugih radova zavisno od vrste objekta u cilju poboljšanja uslova korišćenja objekta u toku eksploatacije;
36a) tekuće (redovno) održavanje objekta jeste izvođenje radova koji se preduzimaju radi sprečavanja oštećenja koja nastaju upotrebom objekta ili radi otklanjanja tih oštećenja, a sastoje se od pregleda, popravki i preduzimanja preventivnih i zaštitnih mera, odnosno svi radovi kojima se obezbeđuje održavanje objekta na zadovoljavajućem nivou upotrebljivosti, a radovi na tekućem održavanju stana jesu krečenje, farbanje, zamena obloga, zamena sanitarija, radijatora i drugi slični radovi;
Za potrebe građenja pomoćnih objekata potrebno je pre izdavanja rešenja o odobrenju izvođenja radova iz čl.145. Zakona izvršiti
Vlasnik katastarske parcele kojoj je promenjena namena iz poljoprivrednog u građevinsko zemljište dužan je da plati naknadu za promenu namene zemljišta pre izdavanja građevinske dozvole, u skladu sa zakonom kojim se uređuje poljoprivredno zemljište.
Ne, s obzirom na to da je članom 69. st.6. Zakona o planiranju i izgradnji propisano da se objekti iz člana 2. tač. 26) i 27) ovog zakona, elektroenergetski i elektronski objekti ili komunikacione mreže i uređaji, mogu graditi i na poljoprivrednom zemljištu, uz prethodno pribavljenu saglasnost ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede. Za potrebe izgradnje navedenih objekata na poljoprivrednom zemljištu, mogu se primenjivati odredbe ovog zakona koje se odnose na preparcelaciju, parcelaciju i ispravku granica susednih parcela, kao i odredbe o odstupanju od površine ili položaja predviđenih planskim dokumentom u skladu sa stavom 1. ovog člana.
Pitanje ne sadrži dovoljno podataka na osnovu kojih bi se mogao dati sveobuhvatan odgovor, te iz tog razloga upućujemo na sledeće.
U konkrentom slučaju radi se o izgradnji pomoćnog objekta koje je u funkciji naftne bušotine, te iz tog razloga potrebno je pribaviti Lokacijske uslove i potom podneti zahtev za izdavanje rešenja na osnovu člana 145 Zakona o planiranju i izgradnji. Za izgradnju predmetnog objekta, obzirom na specifičnosti samog zemljišta na kojem se planira izgradnja i obzirom na član 69 st. 1 Zakona o planiranju i izgradnji, nije potrebno formirati građevinsku parcelu u smislu odredbi člana 65. I 66. Zakona o planiranju i izgradnji, već se to za slučaj potrebe može učiniti pre podnošenja zahteva za upotrebnu dozvolu.
Ukazujemo na stav 2 člana 69. Zakona o planiranju i izgradnji koji reguliše vrstu transformatorskih stanica za koje je izričito propisano da se odredbe Zakona u pogledu formiranja građevinske parcele ne primenjuju, što znači da za izgradnju te vrste objekata nije potrebno formirati građevinsku parcelu.
Ukoliko investitor insistira na izgradnji vrste trafostanice koja je navedena u pitanju, na osnovu podatka da bi se izgradnja planiranog objekta vršila na udaljenosti od 5 km (vazdušno) od naseljenog mesta, može se zaključiti da predmetna lokacija nije u građevinskom području sela, te iz tog razloga preporučujemo investitoru da se shodno čl. 69 st. 6 Zakona o planiranju i izgradnji obrati Ministarstvu za poljoprivredu radi pribavljanja saglasnosti za izgradnju planiranog objekta na predmetnom poljoprivrednom zemljištu. U slučaju dobijanja te saglasnosti nadležnog Ministarstva, neće se primenjivati odredbe Zakona o poljoprivrednom zemljištu o deobi parcela, već će se u smislu čl. 69. St. 6 Zakona o planiranju i izgradnji primenjivati odredbe Zakona o planiranju i izgradnji, a to znači da se na predmetnom poljoprivrednom zemljištu može formirati nova parcela – građevinska parcela čija bi površina bila manja od one površine koja je propisana Zakonom o poljoprivrednom zemljištu.
Pre pribavljanja ove saglasnosti Ministarstva za poljoprivredu, mišljenja smo da je potrebno da investitor prethodno izvrši sledeće neophodne pripreme i pravne radnje:
- Da pribavi Informaciju o lokaciji kako bi se utvrdilo koja je namena predmetnog zemljišta i da li je za predmetni prostor predviđeno ili nije predviđeno obavezno donošenje planskog dokumenta nižeg reda ili npr. izrada urbanističko-tehničkog dokumenta – urbanističkog projekta. Ukoliko je prostornim planom predviđena dalja urbanistička razrada tog prostora, potrebno je u tom slučaju inicirati donošenje takvih dokumenata jer tek po njihovim donošenju ispunjeni su uslovi za izgradnju predmetnog i drugih objekata.
- U slučaju da prostornim planom nije predviđena dalja urbanistička razrada predmetnog prostora potrebno je pribaviti Lokacijske uslove koje nadležni organ izdaje na osnovu važećeg Prostornog plana uz dopunsku primenu pravila građenja propisanih Pravilnikom o opštim pravilima za parcelaciju, regulaciju i izgradnju (Sl. Glasnik RS br. 22/2015).
Po dobijanju saglasnosti Ministarstva za poljoprivredu za izgradnju predmetnog objekta na planiranoj lokaciji, a pre podnošenja zahteva za izdavanje rešenja po čl. 145. Zakona o planiranju i izgradnji, potrebno je da investitor:
- reši imovinske odnose na predmetnoj parceli: zaključi ugovor o kupoprodaji dela predmetne parcele sa vlasnikom poljoprivrednog zemljišta ili u smislu čl, 69 st. 8 Zakona o planiranju i izgradnji ugovor o zakupu zemljišta u privatnoj svojini i izvrši upis prava na nepokretnosti u evidenciji koju vodi RGZ SKN,
- da planiranoj lokaciji za izgradnju obezbedi pristup javnoj površini tako što će zaključiti:
- ili ugovor o kupovini dela zemljišta
- ili ugovor o ustanovljavanju službenosti prolaza sa vlasnicima poslužnih dobara i izvršiti upis u evidenciji prava na nepokretnostima koju vodi RGZ SKN (upis prava službenosti u teretnom listu Lista nepokretnosti).
Ukoliko do planirane lokacije postoji poljski – nekategorisani put, u tom slučaju potrebno je od planirane lokacije do tog puta obezbediti pristup.
Što se tiče prenamene poljoprivrednog u građevinsko zemljište u skladu sa odredbama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, u zavisnosti od vrste namene predmetnog prostora i godine donošenja planskog dokumenta, u smislu odredbi člana 88. stav 6 Zakona o planiranju i izgradnji, potrebno je proveriti da li je ili nije nužno u smislu odredbi Zakona o poljoprivrednom zemljištu pokrenuti i voditi postupak prenamene.
U slučaju pokretanja postupka prenamene u smislu odredbi Zakona o poljoprivrednom zemljištu, uz zahtev sene dostvlja Izvod iz urbanističkog plana odnosno Informacija o lokaciji, već se dostavljaju izdati Lokacijski uslovi i napred navedena saglasnost Ministarstva za poljoprivredu.