Oblast: Izgradnja objekata i izvođenje radova za koje se ne izdaje građevinska dozvola
Na ovoj stranici možete pronaći odgovore na neka od do sada postavljenih pitanja u vezi sa odredbama Zakona o planiranju i izgradnji. Pitanja i odgovori su sistematizovani prema redosledu podnaslova iz Zakona. Omogućeno je i vršenje pretrage pitanja i odgovora po ključnim rečima. Ukoliko ne nađete odgovor koji ste tražili, možete nam poslati vaše pitanje preko stranice za postavljanje pitanja.
Pitanja i odgovore po oblastima u PDF formatu možete preuzeti na sledećoj stranici: PDF-ovi po oblastima.
Da, izrada projekta za izvođenje je obavezna u svim slučajevima izvođenja radova na rekonstrukciji objekata, koji se vrše na osnovu rešenja kojim se odobrava izvođenje tih radova (član 145. Zakona), u skladu sa čl.18. Pravilnika o sadržini, načinu i postupku izrade i načinu vršenja kontrole tehničke dokumentacije prema klasi i nameni objekata, koji možete pronaći ovde.
Ne. Kada je reč o radovima iz čl.145. Zakona o planiranju i izgradnji, projekat za izvođenje se izrađuje samo u slučaju rekonstrukcije objekta, u skladu sa čl.18. Pravilnika o sadržini, načinu i postupku izrade i načinu vršenja kontrole tehničke dokumentacije prema klasi i nameni objekata.
Projekat za izvođenje može da izrađuje privredno društvo, odnosno drugo pravno lice, odnosno preduzetnik koji su upisani u registar privrednih subjekata, u skladu sa čl.126. st.1. Zakona o planiranju i izgradnji, koji možete pronaći ovde. Ukoliko je u konkrentom slučaju reč o izgradnji objekta za koji građevinsku dozvolu izdaje ministarstvo nadležno za poslove građevinarstva, odnosno nadležni organ autonomne pokrajine, projekat za izvođenje može da izrađuje privredno društvo, odnosno drugo pravno lice koje je upisano u odgovarajući registar za izradu tehničke dokumentacije za tu vrstu objekata i koje ima zaposlena lica sa licencom za odgovornog projektanta i koja imaju odgovarajuće stručne rezultate u izradi tehničke dokumentacije za tu vrstu i namenu objekta, shodno čl.126.st.2. Zakona o planiranju i izgradnji.
Sadržina projekta za izvođenje propisana je čl.61-68. Pravilnika o sadržini, načinu i postupku izrade i načinu vršenja kontrole tehničke dokumentacije prema klasi i nameni objekata, koji možete pronaći ovde.
Članom 145.st.9. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da će ministar nadležan za poslove građevinarstva odrediti za koje objekte, odnosno radove, se pre izvođenja radova obavezno izrađuje projekat za izvođenje. Upravo je odredbama člana 18. Pravilnika o sadržini, načinu i postupku izrade i načinu vršenja kontrole tehničke dokumentacije prema klasi i nameni objekata detaljnije propisano u kojim slučajevima izvođenja radova je obavezna izrada projekta za izvođenje.
U zavisnosti od radova koji se izvode u konkretnoom slučaju, moguće su sledeće varijante:
Ukoliko je u konkretnom slučaju reč o radovima iz čl.145. Zakona, izvođenje ovih radova vrši se na osnovu rešenja o odobrenju izvođenja radova iz čl.145. Zakona.
Podnošenje zahteva za izdavanje rešenja kojim se odobrava izvođenje radova iz čl.145. Zakona vrši se u skladu sa čl.28. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde. Pre pribavljanja rešenja o odobrenju izvođenja radova iz čl.145. Zakona, za potrebe izrade idejnog projekta, potrebno je prethodno pribaviti lokacijske uslove, osim u slučaju izvođenja radova iz čl.2. st.2. Uredbe o lokacijskim uslovima, koju možete pronaći ovde.
Podnošenje zahteva za izdavanje lokacijskih uslova vrši se u skladu sa čl.6. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem.
Ukoliko je u konkretnom slučaju reč o izgradnji novog prostora van postojećeg gabarita objekta, sa kojim čini građevinsku, funkcionalnu ili tehničku celinu, za izvođenje radova na dogradnji potrebno je pribaviti građevinsku dozvolu.
U skladu sa čl.2. tač.33) Zakona o planiranju i izgradnji, dogradnja jeste izvođenje građevinskih i drugih radova kojima se izgrađuje novi prostor van postojećeg gabarita objekta, kao i nadziđivanje objekta, i sa njim čini građevinsku, funkcionalnu ili tehničku celinu.
Podnošenje zahteva za izdavanje rešenja o građevinskoj dozvoli vrši se u skladu sa čl.16. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem.
U zavisnosti od radova koji se izvode u konkretnoom slučaju, moguće su sledeće varijante:
Ukoliko je u konkretnom slučaju reč o radovima iz čl.145. Zakona, izvođenje ovih radova vrši se na osnovu rešenja o odobrenju izvođenja radova iz čl.145. Zakona.
Podnošenje zahteva za izdavanje rešenja kojim se odobrava izvođenje radova iz čl.145. Zakona vrši se u skladu sa čl.28. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde. Pre pribavljanja rešenja o odobrenju izvođenja radova iz čl.145. Zakona, za potrebe izrade idejnog projekta, potrebno je prethodno pribaviti lokacijske uslove, osim u slučaju izvođenja radova iz čl.2. st.2. Uredbe o lokacijskim uslovima, koju možete pronaći ovde.
Podnošenje zahteva za izdavanje lokacijskih uslova vrši se u skladu sa čl.6. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem.
Ukoliko je u konkretnom slučaju reč o izgradnji novog prostora van postojećeg gabarita objekta, sa kojim čini građevinsku, funkcionalnu ili tehničku celinu, za izvođenje radova na dogradnji potrebno je pribaviti građevinsku dozvolu.
U skladu sa čl.2. tač.33) Zakona o planiranju i izgradnji, dogradnja jeste izvođenje građevinskih i drugih radova kojima se izgrađuje novi prostor van postojećeg gabarita objekta, kao i nadziđivanje objekta, i sa njim čini građevinsku, funkcionalnu ili tehničku celinu.
Podnošenje zahteva za izdavanje rešenja o građevinskoj dozvoli vrši se u skladu sa čl.16. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem. Pre pribavljanja građevinske dozvole, potrebno je prethodno pribaviti lokacijske uslove za potrebe izrade projekta za građevinsku dozvolu.
Član 140. Zakona o planiranju i izgradnji (Sl. Glasnik RS br. 72/09....145/2014) ne odnosi se na rešenje o odobrenju za izradnju izdato po starom Zakonu, već se odnosi samo na građevinsku dozvolu izdatu po Zakonu koji je stupio na snagu 11.09.2009.god.
Po članu 96. Zakona o planiranju i izgadnji (Sl. glasnik RS br. 47/03, 34/06 i 39/09) ukoliko se u roku od 2 godine od dana pravnosnažnosti rešenja o odobrenju za izgradnju ne započen sa izgradnjom objekta, to rešenje je prestajalo da važi. Naime, tada se na osnovu pravnosnažnog odobrenja za izgradnju nije moglo pristupiti građenju ukoliko nije podneta prijava radova i uz nju odgovarajuća dokumentacija. Razlog za ovakvo zakonsko rešenje je taj što se rešenje o odobrenju za izgradnju izdavalo, pored ostale dokumentacije, na osnovu idejnog projekta na osnovu kojeg nije bilo moguće izvoditi radove. Zato je investitor bio u obavezi da nakon pribavljanja rešenja o odobrenju za izgradnju izradi glavni projekat, plati naknadu za uređivanje građevinskog zemljištu i podnese prijavu radova najmanje 8 dana pre početka izvođenja radova. Uz prijavu radova podnosio se glavni projekat sa potvrdom i izveštajem o izvršenoj tehničkoj kontroli i dokaz o uređivanju odnosa u pogledu naknade za uređivanje građevinskgo zemljišta
Ukoliko u konkretnom slučaju, u roku od 2 godine od dana pravnosnažnosti tog rešenja nije započeta izgradnja objekta (a to znači nije ni podneta prijava radova sa označenom urednom dokumentacijom) u tom slučaju rešenje o odobrenju za izgradnju prestaje da važi istekom tog roka. Međutim, ukoliko je nakon pravnosnažnosti rešenja o odobrenju za izgradnju bila podneta uredna prijava radova u zakonom propisanom roku, šribavljena potvrda prijave radova i započeta izgradnja objekta, u tom slučaju to rešenje o odobrenju za izgradnju i dalje važi i ne može se primenjivati rok iz člana 140.st. 3 novog Zakona, ovo stoga što bi to predstavljalo kršenje osnovnog pravnog principa vacatio legis - na odnose koji su regulisani jednim zakonom primenjuje se taj zakon bez obzira na način kako si tu odnosi regulisani kasnije donetim zakonom. Naime, Zakonom iz 2003.god. nije bio određen nikakav rok za pribavljanje upotrebne dozvole za objekat koji je predmet izgradnje, već je taj rok uveden tek Zakonom iz 2009. god. I taj rok važi samo za građevinske dozvole izdate po tom zakonu.
Ukoliko u konkretnom slučaju postoji samo pravnosnažno rešenje o odobrenju za izgradnju ali ne i potvrđena prijava radova (prijava radova se mogla potvrditi samo ukoliko je uz nju podnet glavni projekat sa potvrdom i izveštajem o izvršenoj tehničkoj kontroli, dokazom o uređenim odnosima u pogledu naknade za uređivanje građevinskog zemljišta i dokazom o plaćenoj administrativnoj taksi), u tom slučaju zbog isteka roka to odobrenje je prestalo da važi. U tom slučaju potrebno je da investitor u skadu sa danas važećim Zakonom prvo, podnese zahtev za izdavanje lokacijskih uslova u elektronskom sistemu CEOP, potom zahtev za građevinsku dozvolu a nakon toga i da podnese i prijavu radova, sa svom dokumentacijom koja je važećim propisima određena da se podnosi uz zahtev.
Ukoliko se u konkretnom slučaju vrši samo zamena krovnog pokrivača, a da se ne menja spoljni izgled objekta, kojima se obezbeđuje održavanje objekta na zadovoljavajućem nivou upotrebljivosti, reč je o radovima na tekućem održavanju objekta, za koje nije potrebno pribavljati akt nadležnog organa za gradnju.
U drugom slučaju, ukoliko se u konkretnom slučaju vrši promena krovnog pokrivača, u cilju poboljšanja uslova korišćenja objekta u toku eksploatacije, reč je o radovima na investicionom održavanju objekta, koji se vrše na osnovu rešenja o odobrenju izvođenja radova iz čl.145. Zakona.
U skladu sa čl.2. tač.36) i 36a) Zakona o planiranju i izgradnji,
36) investiciono održavanje je izvođenje građevinsko-zanatskih, odnosno drugih radova zavisno od vrste objekta u cilju poboljšanja uslova korišćenja objekta u toku eksploatacije;
36a) tekuće (redovno) održavanje objekta jeste izvođenje radova koji se preduzimaju radi sprečavanja oštećenja koja nastaju upotrebom objekta ili radi otklanjanja tih oštećenja, a sastoje se od pregleda, popravki i preduzimanja preventivnih i zaštitnih mera, odnosno svi radovi kojima se obezbeđuje održavanje objekta na zadovoljavajućem nivou upotrebljivosti, a radovi na tekućem održavanju stana jesu krečenje, farbanje, zamena obloga, zamena sanitarija, radijatora i drugi slični radovi;
Ukoliko je u konkretnom slučaju reč o radovima iz čl.144. Zakona o planiranju i izgradnji, nije potrebno pribavljati akt nadležnog organa za gradnju.
Ukoliko je u konkretnom slučaju reč o radovima iz čl.145. Zakona o planiranju i izgradnji, izvođenje ovih radova vrši se na osnovu rešenja o odobrenju izvođenja radova iz čl.145. Zakona, koje izdaje organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole.
Podnošenje zahteva za izdavanje rešenja kojim se odobrava izvođenje radova iz čl.145. Zakona vrši se u skladu sa čl.28. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde.
Član 144.
Posebna vrsta objekata, odnosno radova za koje nije potrebno pribavljati akt nadležnog organa za gradnju, odnosno akt za izvođenje radova jesu: radovi na tekućem odražavanju objekta ili stana; postavljanje žičane ili drvene ograde; građenje objekata protivgradne odbrane; građenje jednostavnih objekata koji se grade na istoj katastarskoj parceli na kojoj je sagrađen glavni objekat, a koji se izvode na način da ne ometaju redovno korišćenje susednih objekata (vrtna senila do 15 m² osnove, staze, platoi, vrtni bazeni i ribnjaci površine do 12 m² i dubine do 1 m, nadstrešnice osnove do 10 m², dečja igrališta, dvorišni kamini površine do 2 m i visine do 3 m, kolski prilazi objektima širine 2,5-3 m, solarni kolektori koji se ne priključuju na elektrodistributivnu mrežu; stočne jame do 20 m² u osnovi; grobnice i spomenici na groblju; pešačke staze, ploče za obaveštavanje površine do 6 m² i druga oprema u zaštićenim prirodnim dobrima (prema odluci privrednog društva, javnog preduzeća, odnosno drugog pravnog lica koji upravlja tim prirodnim dobrom); nosači antena sa antenama na postojećim zgradama, putevima, infrastrukturi i kontejnerima elektronskih komunikacija, kao i tipski kabineti baznih stanica na odgovarajućim nosačima, sredstva elektronskih komunikacija koja se postavljaju ili instaliraju na kablovima i mrežama elektronskih komunikacija i kablovi elektronskih komunikacija koji se postavljaju ili instaliraju u postojeću linijsku infrastrukturu elektronskih komunikacija - kablovsku kanalizaciju; kontejneri za smeštaj elektronsko komunikacione i elektroenergetske opreme i uređaja, mikrorovovi za optičke i druge kablove, tipski ormani za unutrašnju i spoljašnju montažu za smeštaj opreme elektronske komunikacije i sl.; radovi na održavanju, popravke i zamena opreme na objektima vetroelektrana koji se izvode bez građevinskih radova (zamena elisa, zamena gondola, zamena određenih uređaja i njihovih delova); stubići katodne zaštite za čelične cevovode i stanice katodne zaštite, oznake kilometraže, oznake skretanja i zaštitne lule na ukrštanjima sa putevima i prugama na linijskim infrastrukturnim objektima tipa gasovoda, naftovoda i produktovoda.
Član 145.
Građenje objekata iz člana 2. tač. 24) i 24a) ovog zakona, izvođenje radova na investicionom održavanju objekta i uklanjanju prepreka za osobe sa invaliditetom, izgradnja sekundarnih, odnosno distributivnih mreža komunalne infrastrukture u okviru postojeće regulacije ulica, kao i uređenje saobraćajnica u okviru postojeće regulacije ulica, rekonstrukcija, adaptacija, sanacija, promena namene objekta bez izvođenja građevinskih radova, promena namene uz izvođenje građevinskih radova, izvođenje radova na razdvajanju ili spajanju poslovnog ili stambenog prostora, ugradnja unutrašnjih instalacija (gas, struja, voda, toplotna energija i sl.) u postojeći objekat, postavljanje antenskih stubova i sekundarnih, odnosno distributivnih delova elektronske komunikacione mreže, pojedinačni elektrodistributivni i elektroprenosni stubovi, deo srednjenaponske elektrodistributivne mreže koji obuhvata 10 kv, 20 kv i kv vod, tipske transformatorske stanice 10/04 kv, 20/04 kv i 35 kv naponski
nivo i deo elektrodistributivne mreže od transformatorske stanice 10/04 kv, 20/04 kv, 35/10 (20) kv i 35/04 kv do mesta priključka na objektu kupca (1 kv), 10 kv i 20 kv razvodna postrojenja, manje crpne stanice i manji ski liftovi, priključci na izgrađenu vodovodnu, kanalizacionu, gasnu i sl. mrežu; kompresorske jedinice za gas, uređaji za isporuku gasa, elektrane koje koriste obnovljive izvore energije instalirane snage 50 kW, tipski toplovodni priključci, građenje zidanih ograda, vrše se na osnovu rešenja kojim se odobrava izvođenje tih radova, odnosno promena namene objekta, koje izdaje organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole.
Ukoliko je u konkretnom slučaju reč o radovima iz čl.144. Zakona o planiranju i izgradnji, nije potrebno pribavljati akt nadležnog organa za gradnju.
Ukoliko je u konkretnom slučaju reč o radovima iz čl.145. Zakona o planiranju i izgradnji, izvođenje ovih radova vrši se na osnovu rešenja o odobrenju izvođenja radova iz čl.145. Zakona, koje izdaje organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole.
Podnošenje zahteva za izdavanje rešenja kojim se odobrava izvođenje radova iz čl.145. Zakona vrši se u skladu sa čl.28. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde.
Član 144.
Posebna vrsta objekata, odnosno radova za koje nije potrebno pribavljati akt nadležnog organa za gradnju, odnosno akt za izvođenje radova jesu: radovi na tekućem odražavanju objekta ili stana; postavljanje žičane ili drvene ograde; građenje objekata protivgradne odbrane; građenje jednostavnih objekata koji se grade na istoj katastarskoj parceli na kojoj je sagrađen glavni objekat, a koji se izvode na način da ne ometaju redovno korišćenje susednih objekata (vrtna senila do 15 m² osnove, staze, platoi, vrtni bazeni i ribnjaci površine do 12 m² i dubine do 1 m, nadstrešnice osnove do 10 m², dečja igrališta, dvorišni kamini površine do 2 m i visine do 3 m, kolski prilazi objektima širine 2,5-3 m, solarni kolektori koji se ne priključuju na elektrodistributivnu mrežu; stočne jame do 20 m² u osnovi; grobnice i spomenici na groblju; pešačke staze, ploče za obaveštavanje površine do 6 m² i druga oprema u zaštićenim prirodnim dobrima (prema odluci privrednog društva, javnog preduzeća, odnosno drugog pravnog lica koji upravlja tim prirodnim dobrom); nosači antena sa antenama na postojećim zgradama, putevima, infrastrukturi i kontejnerima elektronskih komunikacija, kao i tipski kabineti baznih stanica na odgovarajućim nosačima, sredstva elektronskih komunikacija koja se postavljaju ili instaliraju na kablovima i mrežama elektronskih komunikacija i kablovi elektronskih komunikacija koji se postavljaju ili instaliraju u postojeću linijsku infrastrukturu elektronskih komunikacija - kablovsku kanalizaciju; kontejneri za smeštaj elektronsko komunikacione i elektroenergetske opreme i uređaja, mikrorovovi za optičke i druge kablove, tipski ormani za unutrašnju i spoljašnju montažu za smeštaj opreme elektronske komunikacije i sl.; radovi na održavanju, popravke i zamena opreme na objektima vetroelektrana koji se izvode bez građevinskih radova (zamena elisa, zamena gondola, zamena određenih uređaja i njihovih delova); stubići katodne zaštite za čelične cevovode i stanice katodne zaštite, oznake kilometraže, oznake skretanja i zaštitne lule na ukrštanjima sa putevima i prugama na linijskim infrastrukturnim objektima tipa gasovoda, naftovoda i produktovoda.
Član 145.
Građenje objekata iz člana 2. tač. 24) i 24a) ovog zakona, izvođenje radova na investicionom održavanju objekta i uklanjanju prepreka za osobe sa invaliditetom, izgradnja sekundarnih, odnosno distributivnih mreža komunalne infrastrukture u okviru postojeće regulacije ulica, kao i uređenje saobraćajnica u okviru postojeće regulacije ulica, rekonstrukcija, adaptacija, sanacija, promena namene objekta bez izvođenja građevinskih radova, promena namene uz izvođenje građevinskih radova, izvođenje radova na razdvajanju ili spajanju poslovnog ili stambenog prostora, ugradnja unutrašnjih instalacija (gas, struja, voda, toplotna energija i sl.) u postojeći objekat, postavljanje antenskih stubova i sekundarnih, odnosno distributivnih delova elektronske komunikacione mreže, pojedinačni elektrodistributivni i elektroprenosni stubovi, deo srednjenaponske elektrodistributivne mreže koji obuhvata 10 kv, 20 kv i kv vod, tipske transformatorske stanice 10/04 kv, 20/04 kv i 35 kv naponski
nivo i deo elektrodistributivne mreže od transformatorske stanice 10/04 kv, 20/04 kv, 35/10 (20) kv i 35/04 kv do mesta priključka na objektu kupca (1 kv), 10 kv i 20 kv razvodna postrojenja, manje crpne stanice i manji ski liftovi, priključci na izgrađenu vodovodnu, kanalizacionu, gasnu i sl. mrežu; kompresorske jedinice za gas, uređaji za isporuku gasa, elektrane koje koriste obnovljive izvore energije instalirane snage 50 kW, tipski toplovodni priključci, građenje zidanih ograda, vrše se na osnovu rešenja kojim se odobrava izvođenje tih radova, odnosno promena namene objekta, koje izdaje organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole.
Ukoliko je u konkretnom slučaju reč o radovima iz čl.145. Zakona, kojima se ne izgrađuje novi prostor van postojećeg gabarita, njihovo izvođenje vrši se na osnovu rešenja o odobrenju izvođenja radova iz čl.145. Zakona, koje izdaje organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole.
Takođe, promena namene objekta bez izvođenja građevinskih radova, odnosno promena namene uz izvođenje građevinskih radova vrši se na osnovu rešenja kojim se odobrava izvođenje tih radova, odnosno promena namene objekta, koje izdaje organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole, u skladu sa čl.145.st.1. Zakona o planiranju i izgradnji.
Podnošenje zahteva za izdavanje rešenja kojim se odobrava izvođenje radova iz čl.145. Zakona vrši se u skladu sa čl.28. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde.
Podnošenje zahteva za izdavanje rešenja kojim se odobrava izvođenje radova iz čl.145. Zakona vrši se u skladu sa čl.28. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde.
Odgovor: Članom 140. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da građevinska dozvola prestaje da važi ako se ne otpočne sa građenjem objekta, odnosno izvođenjem radova, u roku od dve godine od dana pravnosnažnosti rešenja kojim je izdata građevinska dozvola, a u svakom slučaju ako se u roku od pet godina od dana pravnosnažnosti rešenja kojim je izdata građevinska dozvola, ne izda upotrebna dozvola. Mogućnost produžetka važenja građevinske dozvole propisana je u stavu 4. člana 140. Zakona, i to još dve godine nakon proteka 5 godina od dana pravnosnažnosti rešenja kojim je izdata, ukoliko investitor pruži dokaz da je stepen završenosti objekata preko 80%, odnosno ako se u postupku utvrdi da je objekat ukrovljen, sa postavljenom spoljnom stolarijom i izvedenim razvodima unutrašnjih instalacija koje omogućavaju njegovo priključenje na spoljnu mrežu infrastrukture.
Iz Vašeg pitanja proizlazi da je u konkretnom slučaju rok važenja građevinske dozvole (odobrenja za izgradnju) istekao, kao i da nisu ispunjeni uslovi za produžetak važenja građevinske dozvole, propisani članom 140. stav 4. Zakona o planiranju i izgradnji.
U tom slučaju, za izvođenje radova na dogradnji (koji odgovaraju opisu iz Vašeg pitanja) neophodno je sprovesti kompletnu proceduru za pribavljanje nove građevinske dozvole. Postupak i dokumentacija koju je potrebno priložiti uz zahtev za izdavanje građevinske dozvole propisani su članom 135. Zakona o planiranju i izgradnji i članom 16. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem. Navedene propise možete pronaći na sajtu http://gradjevinskedozvole.rs u okviru Sekcije „Propisi“.
Iz pitanja je nejasno šta podrazumevate pod „već uplaćenim troškovima komunalija“, ali je nesporno da ste prilikom podnošenja zahteva za izdavanje nove građevinske dozvole u obavezi da priložite dokaz o uplaćenoj administrativnoj taksi za podnošenje zahteva i donošenje rešenja o građevinskoj dozvoli i naknadi za Centralnu evidenciju, saglasno članu 16. stav 2. tačka 3. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem.
Ukoliko se radi samo o betonskoj stazi (prilazu stambenoj zgradi) u tom slučaju ne radi se o javnoj površini te iz tog razloga ne postoji obaveza jedinice lokalne samouprave da sanira oštećenja tako da je obaveza finansiranja tih radova na strani Skupštine stanara zgrade. Saniranje oštećenja na postojećoj stazi pedstavlja radove za koje se u skladu sa članom 144. Zakon o planiranju i izgradnji ne izdaje građevinska dozvola. Potebno je, pre početka izvođenja radova, pismenim putem obavestiti nadležni organ o nameri da se na postojećoj betonskoj stazi koja predstavlja prilaz stambenoj zgradi i navesti u čemu se ti radovi sastoje.